SUĐENJE GENERALU BLAŠKIĆU: SVJEDOK BAGGESEN ZAVRŠIO ISKAZ

DEN HAAG, 22. kolovoza (Hina) - Svjedok optužbe Lars Baggesen, bivši član Promatračke misije Europske zajednice (ECMM) u BiH, završio je u petak svoj iskaz pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u postupku protiv generala Tihomira Blaškića, nakon čega je obrana počela s unakrsnim ispitivanjem. #L# U nastavku svojeg iskaza Lars Baggesen je spominjao nekoliko slučajeva HVO-ova kršenja ratnog i humanitarnog prava u više mjesta srednje Bosne, gdje je optuženi Blaškić bio zapovjednik Operativne zone HVO-a. Govorio je o ubijanju i protjerivanju Muslimana iz njihovih sela i o zatvaranju muslimanskih civila, koje su slali na kopanje rovova. Tužitelj Andrew Cayley nastojao je uz pomoć svjedoka pokazati da je HVO u srednjoj Bosni u prvoj polovici 1993. godine bio dobro organizirana, naoružana i opremljena vojska s čvrsto uspostavljenim zapovjednim lancem. Svjedok je za napade na Vitez i Ahmiće 16. travnja 1993. godine rekao da su bili vrlo koordinirani i da je za izvedbu takvih operacija potrebno planiranje na vrlo visokoj razini. Nakon što je optužba ispitala svjedoka, Blaškićev branitelj Russell Hayman počeo je s unakrsnim ispitivanjem, koje će biti nastavljeno u ponedjeljak. Tijekom kratkog ispitivanja, Hayman je htio razjasniti zašto svjedok Baggesen nije prihvatio njegov prijedlog od prije nekoliko mjeseci da se sastanu. Svjedok je odgovorio da se nakon Haymanova pisma konzultirao s vojnim sucem u Danskoj, koji mu je rekao da obrana nema pravo razgovarati s njim kao svjedokom optužbe i da to pravilo vrijedi za sve pripadnike ECMM-a. Hayman je pitao Baggesena, kao profesionalnog vojnika, što je potrebno za ustroj djelotvorne vojske, tražeći od njega neke pojedinosti o ustroju danskih oružanih snaga, pokušavajući na taj način povući paralelu s ustrojem HVO-a u srednjoj Bosni, gdje nije bilo vojske, već "samo skupina ljudi kojoj kažu da je napadnuta". Blaškićev odvjetnik dobio je odgovor od svjedoka da u slučajevima kada su borbe neizbježne u naseljenim mjestima uvijek više stradaju civili od vojnika. Hayman je daljnjim upitima nastojao dovesti u pitanje Baggesenovo poznavanje stanja u srednjoj Bosni, gdje je ukupno proveo deset tjedana, od čega je jedan dio proboravio u uredu ECMM-a Zenici. Sljedeća pitanja bila su što su promatračima, nakon što tek stignu u bivšu Jugoslaviju, govorili na sastancima u njihovu sjedištu u Zagrebu kako bi se upoznali sa stanjem na terenu. Svjedok je rekao da im je na tim sastancima, između ostalog, rečeno kako je HOS u srednjoj Bosni dio HVO-a koji je korišten za obavljanje "prljavih poslova". Na upit koliko je puta vidio i razgovaro s optuženim Blaškićem, svjedok je odgovorio da ga je susreo 10 do 15 puta, ali da nikad nije s njim dulje razgovarao. Hayman je upitao svjedoka je li Vance-Owenov plan mogao potaknuti Hrvate da manje surađuju s Muslimanima i misli li da je međunarodna zajednica dala vlast Hrvatima u provinciji broj 10, koja je obuhvaćala i dio srednje Bosne. "Možda su to tako Hrvati shvatili", odgovorio je svjedok. Posljednje pitanje u današnjem dijelu unakrsnog ispitavanja odnosilo se na 7. muslimansku brigadu, koja je djelovala u sastavu 3. korpusa Armije BiH, a čiji su svi vojnici nosili brade, zelene zastave s napisima na arapskom jeziku i svi su bili iz BiH. Svjedok je odgovorio da su se oni ponašali različito od svih drugih postrojba i da je HVO širio glasine kako su opasni po Hrvate. Svi su ih se bojali, pa i ja osobno, zaključio je svjedok. (Hina) sv dh 222004 MET aug 97