ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Interview što ga je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović dao listu 'Tjednik' uoči susreta s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom, analizira i komentira Željko Krušelj.
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Interview što ga je predsjednik
Predsjedništva BiH Alija Izetbegović dao listu 'Tjednik' uoči susreta
s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom, analizira i komentira Željko
Krušelj. #L#
Komentator napominje da se Izetbegović "nije odrekao svojih unitarnih
ideja, poznatijih po sintagmi o 'građanskoj državi'", odnosno - citira
Krušelj - Izetbegović smatra "da 'bosanstvo može postati jedan oblik
nacionalnosti svih građana Bosne i Hercegovine'", a pojam bosanstva bi
trebao "biti nešto širi od bošnjaštva, s obzirom na to da je potonje
poprimilo ekskluzivna obilježja samo jedne nacije, dakako one bivše
muslimanske.
Bošnjački lider, drugim riječima, i dalje vjeruje da se u
promijenjenim političkim okolnostima hrvatstvo i srpstvo mogu
potisnuti u korist identifikacije s državom u kojoj žive. To je u
teoriji poznato kao 'francuski model', gdje je država prethodila
naciji, a u bosansko-hercegovačkom bi slučaju služilo smanjenju
'negativnog utjecaja' Hrvatske i Srbije na tamošnja zbivanja",
pojašnjava novinar i komentira:
"Za Izetbegovića zapravo i nema nedoumice da je zainteresiranost
matičnih zemalja za ta dva konstitutivna naroda zapravo prikriveni
oblik 'velikohrvatstva' i 'velikosrpstva', u čemu je za službeni
Zagreb posebno neprihvatljiva identifikacija s Beogradom, a i
ponašanje pojedinih političkih vrhova u agresiji 1992. godine".
Istaknuvši zatim da se ovih dana, u beogradskim novinama, oglasio i
Adil Zulfikarpašić, jedan od utemeljitelja Stranke demokratske akcije,
"koji je neprijeporni ideolog današnjeg bošnjaštva", a koji "se ne
ustručava kazati da ga je Izetbegović glede sadašnje nacionalne
identifikacije 'pokrao'", Krušelj na kraju piše: "Kad je, pak, riječ o
lansiranju Izetbegovićeva bosanstva, onda je bitno pripomenuti kako
historiografski potkovaniji Zulfikarpašić uopće ne rabi taj
novostvoreni pojam. Za njega je bošnjaštvo pojam koji se u povijesnim
izvorima koristi još od srednjega vijeka, što i nije sporno. Vrlo je
problematična, međutim, njegova tvrdnja da su u Bosni 'novotarije'
hrvatstvo i srpstvo. To bi, naime, značilo da je dio Bošnjaka tek
naknadno, putem Katoličke i Srpske pravoslavne crkve, primio sadašnje
nacionalno opredjeljenje, i to sa svrhom rušenja 'jedinstvene Bosne'.
O toj će perfidnoj tezi još razgovarati, no trenutačno je bitnije da
je 'šire' Izetbegovićevo bosanstvo i 'uže' Zulfikarpašićevo bošnjaštvo
u svojoj osnovi identično, jer mu je krajnji cilj da se 'politika
Bosne vodi u Sarajevu'. Točnije, isključivo u Sarajevu".
(Hina) dp gk
040740 MET aug 97