1 VEČERNJI KRUŠELJ 4I5-8

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2=4./5. VIII. 1997. Ž3=Bosanstvo i bošnjaštvo Interview što ga je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović dao listu 'Tjednik' uoči susreta s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom, analizira i komentira Željko Krušelj. Komentator napominje da se Izetbegović "nije odrekao svojih unitarnih ideja, poznatijih po sintagmi o 'građanskoj državi'", odnosno - citira Krušelj - Izetbegović smatra "da 'bosanstvo može postati jedan oblik nacionalnosti svih građana Bosne i Hercegovine'", a pojam bosanstva bi trebao "biti nešto širi od bošnjaštva, s obzirom na to da je potonje poprimilo ekskluzivna obilježja samo jedne nacije, dakako one bivše muslimanske. Bošnjački lider, drugim riječima, i dalje vjeruje da se u promijenjenim političkim okolnostima hrvatstvo i srpstvo mogu potisnuti u korist identifikacije s državom u kojoj žive. To je u teoriji poznato kao 'francuski model', gdje je država prethodila naciji, a u bosansko-hercegovačkom bi slučaju služilo smanjenju 'negativnog utjecaja' Hrvatske i Srbije na tamošnja zbivanja", pojašnjava novinar i komentira: "Za Izetbegovića zapravo i nema nedoumice da je zainteresiranost matičnih zemalja za ta dva konstitutivna naroda zapravo prikriveni oblik 'velikohrvatstva' i 'velikosrpstva', u čemu je za službeni Zagreb posebno neprihvatljiva identifikacija s Beogradom, a i ponašanje pojedinih političkih vrhova u agresiji 1992. godine". Istaknuvši zatim da se ovih dana, u beogradskim novinama, oglasio i Adil Zulfikarpašić, jedan od utemeljitelja Stranke demokratske akcije, "koji je neprijeporni ideolog današnjeg bošnjaštva", a koji "se ne ustručava kazati da ga je Izetbegović glede sadašnje nacionalne identifikacije 'pokrao'", Krušelj na kraju piše: "Kad je, pak, riječ o lansiranju Izetbegovićeva bosanstva, onda je bitno pripomenuti kako historiografski potkovaniji Zulfikarpašić uopće ne rabi taj novostvoreni pojam. Za njega je bošnjaštvo pojam koji se u povijesnim izvorima koristi još od srednjega vijeka, što i nije sporno. Vrlo je problematična, međutim, njegova tvrdnja da su u Bosni 'novotarije' hrvatstvo i srpstvo. To bi, naime, značilo da je dio Bošnjaka tek naknadno, putem Katoličke i Srpske pravoslavne crkve, primio sadašnje nacionalno opredjeljenje, i to sa svrhom rušenja 'jedinstvene Bosne'. O toj će perfidnoj tezi još razgovarati, no trenutačno je bitnije da je 'šire' Izetbegovićevo bosanstvo i 'uže' Zulfikarpašićevo bošnjaštvo u svojoj osnovi identično, jer mu je krajnji cilj da se 'politika Bosne vodi u Sarajevu'. Točnije, isključivo u Sarajevu". 040335 MET aug 97