USKORO ZAKON O KNJIŽNICAMA

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora raspravljat će na jesen, na prijelog Vlade, o Konačnom prijedlog zakona o knjižnicama. Zakon o knjižničarstvu i knjižnicama donosi se po prvi puta u neovisnoj i suverenoj državi zbog zahtjeva za novim i drugačijim zakonskim rješenjima. Ima više razloga za donošenje ovog zakona, a najvažniji je sadržan u potrebi da se uskladi postojeće zakonodavstvo o knjižničarstvu i knjižnicama s ustavnim i pravnim poretkom države i stvaranja zakonske podloge za uspješnije djelovanje, potpuniji i brži razvitak knjižničarstva i knjižnica te uspostave suvremenog knjižničkog sustava i njegovog uključivanja u svjetski informacijski sustav. Zakon se donosi i zbog suvremenog zakonskog uređivanja onih pitanja knjižnica i knjižničarstva, koja su dosad bila nepotpuno, drugačije ili uopće nisu bila zakonski uređena, a zajednička su knjižničarstvu kao posebnoj djelatnosti, #L# Konačni prijedlog zakona o knjižnicama uređuje pitanja knjižnične djelatnosti, uvjete i načine njezinog obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica, pitanja knjižnične građe te pravni položaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Knjižničarstvo je, po Konačnom prijedlogu zakona, javna služba i djelatnost od interesa za RH. Prema namjeni i sadržaju fondova knjižnice mogu biti nacionalne, narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, općeznanstvene i specijalne. Kako bi svojim stanovnicima osigurale pristup svim vrstama knjižnične građe i informacijama, svaka bi općina i grad trebali osnovati narodnu knjižnicu kao samostalnu knjižnicu. U Konačnom prijedlogu zakona ističe se da više od 300 općinskih i gradskih sredina nema svoje knjižnice te se stoga tom odredbom želi u svim sredinama potaknuti osnivanje knjižnica koje će biti informacijska središta te svojevrsna 'žarišta' za poticanje razvitka kulture. Osnivač Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu, tog središta knjižničnog sustava i najvažnije knjižnične i informacijeske ustanove u nas je Republika Hrvatska. Prava i dužnosti osnivača ima hrvatska Vlada. Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom upravlja upravno vijeće od devet članova - po tri imenuju ministri kulture te znanosti i tehnologije, a preostala tri stručno vijeće Knjižnice iz redova zaposlenika NSK. Glavnog ravnatelja imenuje i razrješava hrvatska Vlada na prijedlog dva navedena ministra. Stručni nadzor rada NSK obavlja Hrvatsko knjižnično vijeće koje je ujedno stručno i savjetodavno tijelo. Tako ono, uz ostalo, razmatra stanje knjižničarstva u RH, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređivanje, predlaže promjene propisa o knjižničarstvu, mjera za zaštitu knjižnične građe i drugo. Od sedam članova Vijeća, četiri imenuju ministri kulture, prosvjete i športa, znanosti i tehnologije te Rektorski zbor visokih učilišta RH, a tri člana imenuje Hrvatsko knjižnično društvo. Knjižnicama, u načelu, upravljaju upravna vijeća, a sredstva za rad tih ustanova osigurava njihov osnivač. Sredstva za posebne programe mogu pored osnivača osiguravati jedinice lokalne samouprave i uprave, nadležna ministarstva te druge pravne i fizičke osobe. Prijedlog zakona postavlja i uvjete za stjecanje stručnih knjižničnih zvanja te određuje tko će obavljati stručne poslove u tim ustanovama. Uređuju se i pitanja u vezi obaveznog primjerka te mjera za zaštitu knjižnične građe. Po podatcima NSK, u Hrvatskoj ima ukupno 1876 javnih knjižnica. Od toga je jedna nacionalna, 264 narodnih (s ograncima), 1074 školskih, 84 visokoškolskih, dvije općeznanstvene i 449 specijalnih. U njima je pohranjeno oko 26.000.000 svezaka i radi oko tri tisuće djelatnika (od toga 1450 stručnog osoblja). U prijedlogu zakona se, uz ostalo, upozorava na općenito teško stanje fondova hrvatskih knjižnica zbog neprimjerenih uvjeta smještaja i nedovoljne zaštite knjiga. (Hina) mb gk 261234 MET jul 97