ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Nakon višegodišnjeg prijelaznog razdoblja, te više saborskih čitanja i dopuna prijedloga, posebna radna skupina pripremila je konačni prijedlog novog kaznenog zakona. O tom će prijedlogu, u sklopu cjelovite
reforme kaznenog zakonodavstva, saborski zastupnici raspravljati na svom jesenskom zasjedanju.
OPĆE DOBRO
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Nakon višegodišnjeg prijelaznog razdoblja,
te više saborskih čitanja i dopuna prijedloga, posebna radna skupina
pripremila je konačni prijedlog novog kaznenog zakona. O tom će
prijedlogu, u sklopu cjelovite reforme kaznenog zakonodavstva,
saborski zastupnici raspravljati na svom jesenskom zasjedanju. #L#
Pri izradi konačnog prijedloga kaznenog zakona uzeti su u obzir
različiti izvori, od kaznenih zakona drugih europskih zemalja do
dokumenata UN-a i Europskog vijeća iz tog područja, ali i dosadašnji
hrvatski radovi na kaznenom zakonodavstvu, posebno pokušaj donošenja
prvog hrvatskog kaznenog zakona 1879. godine.
Novim se kaznenim zakonom prvenstveno želi primjereno odgovoriti na
stanje kriminaliteta u Hrvatskoj. Posljednji pet godina uočava se
stagnacija ili čak opadanje ukupnog broja kaznenih djela. Broj
počinjenih kaznenih djela i pravomoćno osuđenih počinitelja koji se
kreće oko 20.000 godišnje u odnosu na ukupni broj stanovništva u
usporedbi s drugim državama u Europi i svijetu pokazuje da se stopa
kriminaliteta u Hrvatskoj može smatrati vrlo niskom.
Vodeći se načelom prema kojem pozitivno pravo valja preoblikovati u
novo tako da se postojeće normativno stanje mijenja razumno, s oprezom
i samo kada je to neophodno radi usklađivanja s Ustavom, jedna od
najvažnijih temeljnih postavki za oblikovanje novog materijalnog
kaznenog prava odnosi se na dosljedno provođenje načela pravne države.
Naime, ustavna odredba koja je od osobite važnosti za oblikovanje
materijalnog kaznenog prava propisuje kako se slobode i prava mogu
ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih
ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Dosljedno primjenjujući načelo pravne države i vladavine prava, u
konačnom se prijedlogu kaznenog zakona ograničava kazneno pravna
prisila na samo one slučajeve kada se ni na koji drugi način ne bi
mogla ostvariti zaštita osobnih sloboda i prava čovjeka i druge
društvene vrijednosti koje su zaštićene Ustavom.
Iz istog razloga predložene su nove inkriminacije kojima se
kaznenopravnom prinudom zaštićuju temeljne slobode i prava. Nove
inkriminacije radi potpunije zaštite sloboda i prava čovjeka nisu
predložene samo u odgovarajućoj glavi pod naslovom "Kaznena djela
protiv slobode i prava čovjeka i građanina", već i u drugim glavama u
kojima su, primjerice, nova kaznena djela povrede slobode izražavanja
misli, kao i preuređeno i s Ustavom usklađeno kazneno djelo povrede
prava na okupljanje i javni prosvjed.
Nova su i kaznena djela protiv okoliša, kaznena djela oštećenja i
korištenja tuđih podataka, zlouporaba osiguranja, zlouporaba čeka i
kreditne kartice, samovoljno liječenje, kvalificirani oblik prekida
trudnoće u poodmakloj trudnoći, prikrivanje protuzakonito dobivenog
novca.
Osim dosljedne primjene načela prema kojem nema kaznenopravne
prisile bez krivnje za počinjeno djelo, autori konačnog prijedloga
nastojali su što potpunije i u skladu s najsuvremenijim
kaznenopravnim, kriminalnopolitičkim, kriminološkim i drugim
relevantnim spoznajama, provesti individualizaciju kazne i drugih
kaznenopravnih sankcija.
Ostvarenje temeljne postavke o afirmaciji suvremene
individualizacije kaznenopravnih sankcija može se dokazati uvođenjem
odredbe o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi. Naime,
izrečenu kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci sud može zamjeniti
radom za opće dobro na slobodi u trajanju od najmanje deset i najviše
šezdeset radnih dana.
Individualizaciji, prema mišljenju autora, pridonosi i nova posebna
mjera zatvorske kazne koja za najteža kaznena djela propisuje -
dugotrajni zatvor. Prijedlog zadržava opću najveću mjeru kazne zatvora
od 15 godina, ali uvodi dugotrajni zatvor u trajanju od 20 do 30
godina. Dugotrajni zatvor može se propisati samo kao alternativna
kazna uz kaznu zatvora i to za najteže oblike teških kaznenih djela.
Time se sadašnja maksimalna zatvorska kazna od 20 godina povisuje na
30 godina, jer bi ostajanjem na toj najvećoj mjeri kazne Hrvatska
imala najblaži kazneni zakon u suvremenom svijetu.
Individualizaciji pridonosi i izmjena sustava novčane kazne od
fiksnih iznosa na dane dohotka. Prema prijedlogu, novčane se kazne
neće izricati kao dosad u određenim iznosima, već se usvaja model tzv.
dnevnih globa, prema danima zarade počinitelja kaznenog djela.
Osim pokretanja postupka po službenoj dužnosti, prijedlogom se
ponovno uvodi jednom već napušteno pokretanje kaznenog postupka na
prijedlog oštećenika ili žrtve kaznenog djela. U pravilu država u tim
slučajevima u potpunosti 'stoji' iza žrtve, ali samo ako to ona
predloži.
(Hina) rd ds
240910 MET jul 97