OPREZNA OČEKIVANJA OD DONATORSKE KONFERENCIJE

SARAJEVO, 22. srpnja (Hina) - Međunarodna zajednica želi puni uspjeh predstojeće donatorske konferencije o obnovi Bosne i Hercegovine, izjavio je danas u Sarajevu glasnogovornik Ureda visokog predstavnika za provedbu mirovnog sporazuma Duncan Bullivant. #L# On je istaknuo kako oba entiteta, a posebice Republika Srpska, hitno trebaju novac kojim će oživjeti proizvodnju i stvoriti uvjete za bolji život običnih ljudi, ali je upozorio kako će same zemlje-donatori biti ti koji će odlučiti kome će dati koliko novaca. Iako je sam visoki predstavnik Carlos Westendorp prošlog tjedna izjavio kako će odobravanje ekonomske pomoći i dalje biti izravno povezano sa suradnjom u provedbi Daytonskog sporazuma, njegov je glasnogovornik danas pojasnio kako se to ne odnosi i na problem izručenja osumnjičenih za ratne zločine. "To je politički cilj i on se ne može ostvariti ekonomskim uvjetovanjem", rekao je Bullivant. Europska je unija ranije najavila kako srpski entitet ne može računati ni na kakvu drugu pomoć osim humanitarne sve dok ne izruči Radovana Karadžića. Po tom osnovu za sada je suspendirana pomoć vrijedna 35,5 milijuna ecuia dok se istodobno očekuje da Europska unija Federaciji odobri oko 170 milijuna ecuia bespovratne pomoći. Nakon sjednice održane u ponedjeljak supredsjedatelji Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić i Boro Bosić novinarima su izjavili kako na konferenciju u Bruxelles, zakazanu za 23. i 24. srpnja, odlaze potpuno usuglašenih stajališta. "Očekujemo da ova konferencija osigura inicijalna sredstva za pokretanje privrede u BiH, otvaranje radnih mjesta te povratak izbjeglih i prognanih", rekao je Silajdžić. "Ne znamo koliko ćemo sredstava dobiti, no, važno je da su se stekli uvjeti za održavanje ove konferencije", izjavio je on. Očekuje se kako će u Bruxelles doputovati više od 40 dužnosnika iz BiH koji će prestavljati tu državu i njena dva entiteta. Njihova je zadaća izložiti mogućim donatorima strategiju ekonomskog razvoja BiH i ponuditi konkretne projekte obnove u koje bi valjalo uložiti novce. Neslužbeno se očekuje kako će predstavnici vlada 55 zapadnih i islamskih zemalja te Svjetske banke i Europske unije biti pripravni ponuditi Bosni i Hercegovini 1,4 milijarde dolara u ovoj i još oko milijardu dolara u narednoj godini. Konferencija je nekoliko puta odgađana jer međunarodna zajednica nije željela dati novac dok BiH ne dobije jedinstvenu Centralnu banku i zajedničku valutu čemu se srpska strana mjesecima protivila. Skup u Bruxellesu zapravo je drugi sastanak donatora koji su nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma izrazili spremnost pomoći obnovu BiH. Na prošlogodišnjoj konferenciji već je odobreno 1,3 milijarde dolara, ali je do danas realizirano manje od 400 milijuna. Najveći dio tog novca investiran je u projekte u Federaciji BiH, dok je Republika Srpska dobila manje od dva posto sredstava, prije svega zbog nespremnosti njenih vođa da surađuju sa sudom u Den Haagu i dopuste povratak izbjeglica. Iako je prosječna plaća u Federaciji i dalje mala za europske standarde i iznosi oko 250 njemačkih maraka, stanje u srpskom entitetu još je gore. Prema nekim pokazateljima, malobrojni zaposleni u tom dijelu BiH plaće dobijaju svaka tri do četiri mjeseca, često u iznosima manjim i od 50 maraka. Održavanje donatorske konferencije poslužilo je kao izgovor za nove sukobe između predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić i vlade srpskog entiteta smještene na Palama. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak vlada je optužila Biljanu Plavšić da svojim izjavama odvraća međunarodnu zajednicu od ulaganja u srpski entitet, ali je pri tom prešućena činjenica da se od Pala traži prije svega izručenje ratnih zločinaca. "Ponašanje nekih vođa bosanskih Srba utjecat će na odluke konferencije u Bruxellesu i pomoć koja će biti dodijeljena srpskom entitetu", ponovio je američki veeposlanik pri UN-u Bill Richardson tijekom posjeta Sarajevu. Zanimljivo je da su članovi izaslanstva iz BiH, iako formalno članovi jedinstvenog tima, u Bruxelles otputovali različitim zrakoplovima. U jednom su bili Hrvati i Bošnjaci, a u drugom Srbi. Troškove leta i smještaja u Bruxellesu za Srbe snosi Svjetska banka, a za sudionike iz Federacije Europska komisija. (Hina) rm mi 221257 MET jul 97