STANJE LJUDSKIH PRAVA U 1996. GODINI ZADOVOLJAVAJUĆE

ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj u 1996. godini, obzirom na situaciju u kojoj se Hrvatska nalazila, bilo je zadovoljavajuće. Hrvatska se Vlada sustavno bavila zaštitom ljudskih prava, što dokazuje i postojanje sustava različitih državnih tijela koja se na različitim razinama bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava, istaknula je potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak na današnjim 'Susretima u Vladi', koji su bili posvećeni vladinom Izvješću o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za 1996. godinu. #L# Ta državna tijela imaju jasan djelokrug svog rada, i sustavom tih tijela Hrvatska je pri samom europskom vrhu, jer rijetko koja zemlja ima toliko tijela koja se bave zaštitom ljudskih prava, ustvrdila je Mintas-Hodak. Sustav tijela za zaštitu ljudskih prava pozitivno se odrazio na stanje ljudskih prava na terenu, jer bi upravo nepostojanjem tog sustava bilo onemogućeno konkretno djelovanje, ocijenila je ona odgovarajući na novinarski upit. Potpredsjednica Vlade izvijestila je kako se obimno Izvješće (na više od 300 stranica), sastoji od tri dijela: prvi se bavi samim Izvješćem, u drugom je dijelu informacija o sustavu tijela za zaštitu i promicanje ljudskih prava, a treći se odnosi na prijedloge vladine Koordinacije za unutarnju politiku i ljudska prava u cilju poboljšanja stanja sigurnosti na novooslobođenim područjima. Koordinacija će, prema njezinim riječima, dvomjesečno obrađivati stanje sigurnosti na tim područjima i nadzirati provedbu operativnog programa povratka na novooslobođena područja. Govoreći o stanju sigurnosti na tim područjima, priopćila je kako je broj kaznenih djela protiv života i tijela u prošloj godini smanjen, no broj kaznenih djela protiv imovine još je uvijek prevelik, pa će posebna pažnja biti usmjerena na smanjivanje tog broja. Također, napomenula je, Vlada će redovito svake godine izrađivati cjelovito izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih zemalja, koje takva izvješća rade tek povremeno. Naime, Vlada je smatrala da, obzirom na važnost te teme i činjenicu da je Hrvatska prošla kroz ratno razdoblje, nakon kojeg je stanje ljudskih prava posebno značajno, treba napraviti takvo cjelovito izvješće, kako bi se stekao uvid u ukupnu državnu politiku na zaštiti i promicanju ljudskih prava. Napomenula je kako su se pojedinim slučajevima kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj bavila i neke domaće i strane organizacije, no u njihovim je izvješćima izostalo upravo sagledavanje ukupne vladine politike u svemu što je činila i čini u zaštiti ljudskih prava. Prilikom izrade Izvješća, Vlada je željela u njega uključiti i ostale nevladine organizacije i vjerske zajednice, no, u tome se nije uspjelo jer su se od tridesetak takvih organizacija odazvale svega dvije ili tri. Iako je izvješće u određenoj mjeri 'suhoparno', posebno zbog prostora koji je posvećen zakonodavnom području, dr. Mintas-Hodak smatra kako zakonodavno područje ne treba zanemariti, jer se upravo na taj način stvara pravni okvir i podloga za zaštitu ljudskih prava. Stoga je, kako je kazala, potrebna daljnja dogradnja pravnog sustava i usklađivanje pojedinih zakona s novim hrvatskim pravnim sustavom, posebno u vezi s upotrebom jezika manjina, vjerskim zajednicama i područjem rada i socijalne skrbi. Na pitanje o stanju ljudskih prava u 1997. godini, dr. Mintas-Hodak je rekla da je još preuranjeno govoriti o izvješću za ovu godinu koje će biti zgotovljeno krajem ove ili početkom iduće godine. Zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić govorila je o kompatibilnosti hrvatskog pravnog sustava s međunarodnom regulativom na području zaštite ljudskih prava. Nema nikakve dvojbe da je hrvatska Vlada opredjeljena za zaštitu ljudskih prava, po čemu je postala prepoznatljiva među zemljama srednje i istočne Europe, drži ona. (Hina) rd ds 211339 MET jul 97