O UČITELJSKIM STUDIJIMA NA HRVATSKIM VISOKIM UČITELJSKIM ŠKOLAMA

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Programi učiteljskih studija u Hrvatskoj trebaju biti jedinstveni na razini države i omogućiti takvu razinu obrazovanja da učitelj bude istodobno intelektualac i odgajatelj. Takvu je preporuku u vezi s učiteljskim studijem također dalo i Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, podsjetio je prorektor za nastavu zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Petar Kraljević na konferenciji za novinare posvećenoj temi "Učiteljski studiji na visokim učiteljskim školama - upis u akademsku godinu 1997/98.", što je danas održana u rektoratu Sveučilišta. #L# Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijana Šunjića, o spomenutoj su temi govorili dekan Visoke učiteljske škole u Petrinji prof. dr. Stjepan Rupčić, dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu prof. dr. Zvonimir Bartolić te dekan Filozofskoga fakulteta - Pedagogijske znanosti zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Ivan Sović. Ta je tema, istaknuto je, osobito važna i aktualna zbog, kako je rečeno, izraženih ideja da se u Hrvatskoj stvori dvojni sustav obrazovanja učitelja. Po tom bi se sustavu, rečeno je, četverogodišnji učiteljski studij provodio na budućem Učiteljskom fakultetu, koji će se utemeljiti nakon razdruživanja zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, a umjesto postojećega Filozofskoga fakulteta - Pedagogijskih znanosti. Na dvije bi se pak postojeće visoke učiteljske škole u Petrinji i Čakovcu radilo po trogodišnjem obrazovnom programu ili po programu tri plus jedan. S tim su u vezi dekani spomenutih visokih učiteljskih škola danas upozorili da je natječaj za akademsku godinu 1997/98. raspisan za četverogodišnji studij, a na temelju upisnih kvota odobrenih od Ministarstva znanosti i tehnologije. Svi su spomenuti izlagači bili jednodušni u ocjeni da učiteljski studiji na visokim učiteljskim školama trebaju biti četverogodišnji te da se obrazovanje učitelja ne smije dijeliti na znanstveni i stručni dio. Dvojni sustav obrazovanja učitelja, opetovano je, doista ne treba zemlji u kojoj živi tek pet milijuna ljudi. Nazočni su također izrazili i mišljenje da bi visoke učiteljske škole trebale djelovati u sklopu Sveučilišta, a ne samostalno, jer samo tako, istaknuto je, akademska zajednica može sudjelovati i odlučivati o nastavnim programima tih visokoškolskih ustanova, o čijoj će kvaliteti, naglašeno je, ovisiti i kvaliteta obrazovanja budućih generacija. Visoka učiteljska škola u Petrinji, istaknuo je dekan Rupčić, od velike je važnosti za vraćanje dostojanstva i života gradu Petrinji, koji resi i zavidna tradicija obrazovanja učitelja. Snižavanje stupnja učiteljskog obrazovanja u Petrinji, drži Rupčić, "bilo bi ravno političkom samoubojstvu, jer se ne smije zaboraviti da je čak u vrijeme okupacije i tzv. SAO Krajine u Petrinji postojao Učiteljski fakultet". Pitanje kojemu je bila posvećena današnja konferencija za novinare od velike je važnosti za Hrvatsku, istaknuo je rektor zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Marijan Šunjić te zaključio da bi, prije bilo kakve odluke, o tom pitanju trebala provesti široku i temeljitu raspravu. (Hina) ip vkn 101812 MET jul 97