SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) ZAGREB - Potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić, primili su danas šefove diplomatskih misija akreditirane u Zagrebu. Sastanku su prisustvovali i prijelazni upravitelj hrvatskog Podunavlja general Jacques Klein, predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković te direktor Agencije za posredovanje i promet određenim nekretninama Ivica Vrkić, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslvova. Potpredsjednici Granić i Radić izvijestili su diplomatski zbor da je uspješan dovršetak mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja strateški cilj hrvatske Vlade koja poduzima mnoge korake u tom cilju. Nakon uspješno provedenih izbora, nužno je da lokalni organi vlasti što prije preuzmu svoje dužnosti te da se organizira dvosmjeran povratak, prognanih Hrvata i pripadnika manjina u hrvatsko Podunavlje, a Srba iz hrvatskog Podunavlja u područja Republike Hrvatske iz kojih su izbjegli, naglasili su potpredsjednici Granić i Radić. Ministar Granić izvijestio je diplomatski zbor o stavovima hrvatske Vlade u svezi Rezolucije Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Naroda o novom mandatu UNTAES-a, naglašavajući očekivanje da će se vojna komponenta povući iz hrvatskog Podunavlja do 15. listopada o.g., a da će restrukturirani mandat UNTAES-a završiti 15. siječnja 1998. godine. Prijelazni upravitelj hrvatskog Podunavlja general Klein izvijestio je diplomatski zbor o svom uspješnom susretu s Predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom i izrazio punu podršku iznesenim stavovima. U svezi mandata UNTAES-a general Klein je istaknuo da će nakon 15. srpnja odmah započeti povlačenje vojne komponente koje će završiti 15. listopada o.g. Članovi diplomatskog zbora pokazali su veliki interes za mjere hrvatske Vlade i u potpunosti podržali sve korake koji vode uspješnom završetku mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. MADRID - NATO je u utorak službeno pozvao Mađarsku, Poljsku i Republiku Češku da se pridruže Savezu. #L# U objavi koju je pročitao glavni tajnik Javier Solana tijekom sastanka članica u Madridu navedeni su i Slovenija i Rumunjska kao glavni kandidati za sljedeći krug proširenja. "Danas su se šefovi države i vlada dogovorili da pozovu Republiku Češku, Mađarsku i Poljsku da započnu s pregovorima o ulasku u NATO", izjavio je Solana okupljenim čelnicima i novinarima. "Naš cilj potpisivanje protokola o pristupu u prosincu 1997. godine i da se proces ratifikacije završi na vrijeme kako bi članstvo postalo punovažno za 50. godišnjicu (stvaranja NATO-a u travnju 1999. godine)", dodao je glavni tajnik Saveza. VARŠAVA/PRAG/BUDIMPEŠTA - Odluku NATO-a o primanju Češke Republike, Mađarske i Poljske u članstvo tog vojnog saveza visoki dužnosnici tih triju zemalja ocijenili su "povijesnim trenutkom". #L# Poljski premijer Wlodzimierz Cimoszewicz kazao je da bi da odluka "u povijesti mogla biti zabilježena kao kraj sporazuma iz Jalte" te da će taj dan "odrediti budućnost Poljske u svjetskoj demokratskoj strukturi". Mađarski je državni tajnik za vanjske poslove Matyas Eorsi priopćujući vijest o primanju triju zemalja u članstvo NATO-a članovima parlamenta, tu odluku ocijenio "uistinu povijesnom". Češki je premijer Vaclav Klaus pozdravio taj "izuzetno važan korak, ne samo kao jamstvo sigurnosti već i zbog uključenja u obitelj razvijenih zemalja", te istakao da njegova zemlja ne namjerava biti "samo konzument jamstava koje joj nude druge zemlje, već aktivni element u izgradnji europske sigurnosti". MADRID - Republika Češka, Mađarska i Poljska izrazile su u utorak svoje "čvrsto uvjerenje da će NATO pozvati postepeno i druge europske demokracije, kandidate za primanje koji ispunjavaju kriterije", da se pridruže Savezu. #L# "Smatramo da je poziv koje su naše tri zemlje primile početak procesa širenja NATO-a", izajvio je na tiskovnoj konferenciji češki predsjednik Vaclav Havel, izražavajući u ime tri zemlje njihovo "najdublje zadovoljstvo" nakon povijesne odluke NATO-a da ih pozove da se priključe Savezu do 1999. godine. "Naša je namjera podržati taj proces proširenja", dodao je Havel, pored kojeg su se nalazili i poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski i mađarski premijer Gyula Horn. "To je povijesna odluka zbog koje će Europa postati stabilnija i sigurnija", zaključio je češki predsjednik. MADRID - Čelnici Slovenije i Rumunjske izrazili su svoje razoračanje zbog toga što njihove zemlje nisu u utorak bile pozvane da se pridruže NATO-u u prvom krugu porširenja, ali su obećale da će se i dalje zalagati da budu primljene u Savez. "Očekujemo da uskoro budemo primljeni, možda za godinu ili dvije", izjavio je slovenski premijer Janez Drnovšek na tiskovnoj konferenciji održanoj u blizini dvorane u kojoj su čelnici zemalja članica NATO-a službeno odlučili pozvati Poljsku, Republiku Češku i Mađarsku da se do kraja stoljeća pridruže Savezu. Rumunjski predsjednik Emil Constantinescu također se založio za strpljenje. "Vjerujem da će Rumunjska dugoročno dobiti pozitivni rezultat. Odlazim visoko uzdignute glave", izjavio je Costantinescu prigodom svog odlaska iz Madrida za Bukurešt. MOSKVA - Priključenje Republike Češke, Mađarske i Poljske NATO-u velika je pogreška, ocijenio je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov. On je pozvao na dosljednu primjenu sporazuma o suradnji potpisanog u svibnju između NATO-a i Rusije te ocijenio da bi to moglo zajamčiti sigurnost Rusije te istodobno pomoći da se izmijeni priroda NATO-a. Primakov je rekao da je odluka NATO-a da se proširi na zemlje bivšeg istočnog bloka možda najveća greška od završetka Drugoga svjetskog rata. ŽENEVA - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava u Kambodži Thomas Hammarberg uputio je u utorak apel za povratkom demokracije u toj zemlji, oštro osuđujući državni udar koji je izveo drugi premijer Hun Sen. "Oštro osuđujem nasilni državni udar izveden 5. i 6. srpnja, koji je udaljio legalno izabranu vladu Kambodže", kaže se u Hammerbergovom priopćenju koje je objavljeno u Ženevi. "Nasilno smjenjivanje prvog premijera princa Norodoma Ranariddha kršenje je kambodžanskog ustava i međunarodnog prava, a znači nepoštivanje volje naroda u Kambodži koja je bila izražena na izborima 1993. godine", dodao je švedski diplomat. WASHINGTON - Američki Kongres u utorak je započeo prva saslušanja o nelegalnim novčanim prilozima u prošlogodišnjim američkim predsjedničkim i kongresnim izborima, među kojima su najviše pozornosti izazvale donacije povezane s kineskom vladom. Senatski odbor za pitanja državne uprave otvorio je u Washingtonu saslušanja o povredama zakona o financiranju izbornih kampanja u kojima je prikupljeno više milijuna dolara iz nelegalnih ili sumnjivih izvora. U tome je, po do sada objavljenim podacima, uvjerljivo vodila Demokratska stranka. "Odbor vjeruje da su visoki kineski dužnosnici izradili plan da povećaju kineski utjecaj na američki politički proces...Plan su provodili dužnosnici kineske vlade i pojedinci izabrani da pomognu tim naporima", kazao je predsjednik Odbora republikanski senator Fred Thompson na početku saslušanja koje su američke TV kuće izravno prenosile. "Naša istraga ukazuje da se plan provodi i danas", dodao je Thompson. Očekuje se da će saslušanja trajati barem do svršetka ove godine. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u utorak je potpisao uredbu o isplati zaostalih plaća vojnim djelatnicima do 1. rujna te o isplati zaostalih plaća djelatnicima zaposlenim u javnom sektoru do 1. siječnja 1998. godine, priopćile su ruske novinske agencije. Jeljcin na taj način i pismeno potvrđuje obećanje što ga je 1. srpnja dao ruski premijer Viktor Černomirdin. Ruski je predsjednik uredbu potpisao u svojoj rezidenciji u Kareliji gdje se nalazi na odmoru. Prema priopćenju što ga je u utorak objavila ruska vlada ukupna svota neisplaćenih osobnih dohodaka 2. srpnja iznosila je 11.000 milijardi rubalja (gotovo 2 milijarde američkih dolara). BRUXELLES - Europska unija "potpuno podupire" razgovore na najvišoj razini o rješavanju ciparskog problema, koji će početi u srijedu uz posredovanje glavnog tajnika UN-a Kofija Annana u SAD-u. U priopćenju, koje je u utorak objavljeno u Bruxellesu, Luksemburg - koji trenutačno predsjeda EU-om, poziva strane na Cipru da sudjeluju "otvorena duha" u razgovorima koji bi im "trebali omogućiti istinsko uključivanje u proces pregovora". Predsjednik Republike Cipra Glafcos Clerides i čelnik ciparskih Turaka Rauf Denktash, koji se od 1994. nisu sastali, trebali bi sudjelovati na razgovorima koji će u srijedu početi u New Yorku uz posredovanje UN-a. (Hina) dh dh 082124 MET jul 97