BONN, 8. srpnja (Hina/dpa/Reuter) - Privatni sektor treba odigrati ključnu ulogu u reguliranju uporabe Interneta, ključni je zaključak Deklaracije dvodnevne ministarske konferencije o "Globalnim informatičkim mrežama" koja je u utorak
završena u Bonnu.
BONN, 8. srpnja (Hina/dpa/Reuter) - Privatni sektor treba odigrati
ključnu ulogu u reguliranju uporabe Interneta, ključni je zaključak
Deklaracije dvodnevne ministarske konferencije o "Globalnim
informatičkim mrežama" koja je u utorak završena u Bonnu. #L#
Predstavnici vlada 29 europskih zemalja suglasili su se u "Bonnskoj
deklaraciji" oko zajedničkih načela za korištenje Interneta.
Cilj konferencije, na kojoj je sudjelovalo 40 ministara iz zemalja
EU, SAD, Rusije Kanade i Japana, bio je da izradi minimum zajedničkih
pravila za uporabu Interneta, posebice za poslovanje preko globalnih
računalskih mreža.
Države bi, prema deklaraciji, svoj ulogu u donošenju propisa za
uporabu Interneta svele na najmanju moguću mjeru i prepustiti
regulaciju tržištu.
Potpisnici su također suglasni da svaki korisnik Interneta može
rabiti sustave šifriranja kako bi zaštitio svoje podatke.
"Bonnska deklaracija" zabranjuje da se poslovanje preko Interneta
opterećuje novim, vlastitim porezima.
Deklaracija predviđa da za širenje informacija preko Interneta važe
uobičajeni propisi. Odgovornost za širenje zabranjenih sadržaja snosi
onaj tko ih nudi.
Završni dokument konferencije potpisalo je 29 zemalja, uključujući
članice EU, zemlje istočne Europe i članice Europske udruge slobodne
trgovine.
SAD, Kanada, Japan i Rusija bile su promatrači na konferenciji i nisu
potpisale završni dokument.
Američki ministar trgovine William Daley donio je na konferenciju
prijedlog američkog predsjednika Clintona ali ga ministri nisu
pomenuli u deklaraciji.
Clinton je predložio da se na Internetu stvori zona slobodne trgovine
i da se sporazum o tome, u okviru Svjetske trgovinske organizacije
(WTO), zaključi za godinu dana.
Daley je na konferenciji za novinare rekao da je na konferenciji bilo
razlika oko pitanja šifriranja ili tehnologije koja tvrtkama ili
pojedincima dopušta da štite poruke i poslove.
SAD čvrsto ograničavaju izvoz tehnologije za šifriranje i zahtijevaju
da tvrtke osiguraju tzv. ključ koji će omogućiti predstavnicima zakona
da dešifriraju šifrirane poruke.
Amerikanci kao i neke europske države strahuju da će se softwarem za
šifriranje koristiti organizirani kriminal kako bi zaštitio svoje
ilegalne operacije.
Kako je ocijenio njemački ministar gospodarstva Guenter Rexrodt,
Internet će samo do 2000. osigurati tržište od nekoliko stotina
milijardi maraka.
(Hina) sl sb
081641 MET jul 97