ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Riječka banka d.d. ostvarila je lani dobit od 2,4 milijuna kuna što predstavlja uspjeh i preokret u njezinu poslovanju, ocjenio je predsjednik Uprave te banke Ivan Štokić, podnoseći izvješće o poslovanju na
nedavno održanoj Glavnoj skupštini banke.
ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Riječka banka d.d. ostvarila je lani
dobit od 2,4 milijuna kuna što predstavlja uspjeh i preokret u
njezinu poslovanju, ocjenio je predsjednik Uprave te banke Ivan
Štokić, podnoseći izvješće o poslovanju na nedavno održanoj Glavnoj
skupštini banke. #L#
Naime, tijekom prva četiri mjeseca prošle godine gubici Riječke
banke nagomilali su se do svote od 86 milijuna kuna.
Osim tako visokih gubitaka i zaduženosti, u 1996. godinu je prenijeta
i visoka imobilnost aktive, neusklađenost izvora i plasmana po
ročnosti, valutna izloženost, niska devizna pozicija, otežane naplate
dospjelih tražbina, posebice od brodogradnje i turizma te visok iznos
potencijalnih gubitaka u plasmanima i preuzetim obvezama. Stoga je
krajem travnja prošle godine Vlada RH na prijedlog Narodne banke
Hrvatske donijela odluku o pokretanju postupka sanacije i
restrukturiranja banke.
Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osigurala je
obveznice za sanaciju u ukupnom iznosu od 552 milijuna kuna, od čega
je 246 milijuna kuna uz posebne bančine rezerve za identificirane
rizike i dionički kapital izdvojeno za pokriće potencijalnih gubitaka
u visini od 1,28 milijardi kuna, dok je ostatak od 306 milijuna kuna
poslužio za formiranje temeljnog kapitala banke.
Kako bi se otklonio problem stalne nelikvidnosti banke, izvršen je
prijevremeni iskup obveznica u visini 170 milijuna kuna, a banka je do
kraja godine od Ministarstva financija osim tog iznosa dobila i 22
milijuna kuna na ime kamata.
Prosječno dnevno stanje na bančinom žiro-računu lani je tako iznosilo
21 milijun kuna. Banka se stoga vrlo malo zaduživala, pa je prosječni
mjesečni iznos zaduženja bio tek 294 tisuće kuna. Od aktivnog
tražitelja, banka je na Tržištu novca Zagreb postala kreditor, što je
uvelike pridonijelo trendu snižavanja kamatnih stopa na međubankarskom
tržištu.
Na početku sanacije neto devizna pozicija banke iznosila je 71
milijun američkih dolara, dok je krajem lanjskog prosinca dosegnula
razinu od 132 milijuna dolara. Ukupni potencijal banke krajem godine
iznosio je 4,11 milijardi kuna, osam posto više u odnosu na 1995, od
čega se na primarne izvore (depozite) odnosilo 3,31 milijardu kuna, a
na sekundarne (kredite) 803 milijuna kuna. Otprilike 88 posto
sredstava stanovništva, koja su krajem prošle godine dosegnula 1,94
milijardi kuna, odnosi se na deviznu štednju, a ostatak na depozite u
domaćoj valuti.
Od 775 milijuna kuna, koliko su krajem prosinca iznosili zajmovi
pravnim osobama, 44 posto koriste industrijske tvrtke, 18 posto tvrtke
s područja prometa i veza, a 16 posto turističke tvrtke.
U razdoblju prije sanacije prosječni mjesečni prihod od kamata
dosezao je 2,8 milijuna kuna, dok je u mjesecima nakon početka
sanacije prosječan mjesečni prihod od kamata iznosio 8,4 milijuna
kuna. Mjere štednje u banci rezultirale su smanjivanjem
administrativnih troškova za 29 posto u odnosu na 1995.
Banka je proces sanacije okončala krajem prošle godine te izradila
plan restrukturiranja u sljedeće dvije godine. U tom će razdoblju u
kreditnoj aktivnosti banka dati naglasak ulaganjima u turizam i
ugostiteljstvo, razvoj malih i srednjih tvrtki te tvrtki koje pružaju
različite komercijalne usluge, obrtništvo te kreditiranju građana.
Planira se i uvođenje projekta domaćeg platnog prometa kojim banka
namjerava, osim ponude šireg spektara usluga, povećati prihode i
postići bolju kontrolu dnevne likvidnosti. Banka namjerava jačati i
komisijske poslove, trgovanje vrijednosnicama i devizama te razviti
djelatnosti investicijskog bankarstva.
(Hina) dš sbo
261115 MET jun 97