ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Splitska Alpe Jadran banka ove godine namjerava proširiti asortiman usluga i ponuditi razne oblike dugoročne namjenske štednje te kreditiranja građana, kao i započeti odobravanje srednjoročnih potrošačkih
kredita, najavljeno je iz banke.
ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Splitska Alpe Jadran banka ove godine
namjerava proširiti asortiman usluga i ponuditi razne oblike dugoročne
namjenske štednje te kreditiranja građana, kao i započeti odobravanje
srednjoročnih potrošačkih kredita, najavljeno je iz banke. #L#
Ove se godine očekuje i definiranje investicijskog partnera u Convest
banci, podružnici koju će ta banka utemeljiti za područje sjeverne
Hrvatske. U skladu s bančinom strategijom jačanja utjecaja u
dalmatinskoj regiji, nedavno je započela s radom podružnica u Zadru,
a završena je i poslovna zgrada u Splitu.
Prošle je godine banka ostvarila 3,5 milijuna kuna dobiti, 6,2 posto
više nego 1995.
U tom je razdoblju u cijelosti ispunila svoja poslovna očekivanja,
kazao je predsjednik bančine Uprave Pero Perišić. Zaključen je i
ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvitak o kreditnoj liniji od
10 milijuna njemačkih maraka za financiranje razvojnih programa
privatnih tvrtki-bančinih klijenata. Očekuje se i skora realizacija
kredita sa Svjetskom bankom.
Proširujući mrežu korespondentnih banaka, Alpe Jadran banka je u
spomenutom razdoblju povećala platni promet s inozemstvom 35 posto
na 281 milijun maraka. Realizirano je otprilike 17 milijuna maraka
kreditnih linija iz inozemstva, uz trostruko povećanje depozita
građana.
Ukupna bilančna svota banke lani je porasla 37 posto u usporedbi s
prethodnom godinom, pri čemu je izvor sredstava ravnomjerno raspodijeljen
na depozitni novac i sekundarne izvore putem nove emisije dugoročnih
obveznica te kratkoročne kreditne linije iz inozemstva.
Lani je ta banka povećala prihode 20,5 posto, na 22,5 milijuna kuna,
pri čemu je prihod od kamata 40 posto veći, a od naknada i provizija
43 posto.
Nasuprot oštrom rastu prihoda, lanjska dobit tek je blago porasla,
što u banci smatraju posve realnim s obzirom na trend pada kamatnih
stopa započet u drugom polugodištu 1996, te smanjeni prihod od
trgovačkih transakcija.
U sklopu poslovanja s građanima, koje je usmjereno na manji broj
kvalitetnih klijenata, zabilježen je porast kunske štednje 89,3 posto
na 1,7 milijuna kuna, dok je devizna štednja porasla više nego trostruko
te dosegnula 25,04 milijuna kuna.
Porast bilančnih izvora banka je lani koristila u skladu s poslovnom
orijentacijom održavanja visoke razine likvidnosti i sigurnosti
plasmana te je odobrila ukupno 96,75 milijuna kuna kredita, što je
43 posto više nego godinu ranije. Od ukupnih kreditnih plasmana,
za kredite građanima izdvojeno je 19,6 milijuna kuna ili 23,6 posto
više nego u 1995.
(Hina) mib sbo
031139 MET jun 97