HELSINKI, 25. lipnja (Hina) - Usvajanjem načela europske prometne politike i dopuna mreže europskih prometnih koridora, koji u znatnoj mjeri obuhvaćaju i Hrvatsku, u Helsinkiju je u srijedu završena Treća sveeuropska prometna
konferencija.
HELSINKI, 25. lipnja (Hina) - Usvajanjem načela europske prometne
politike i dopuna mreže europskih prometnih koridora, koji u znatnoj
mjeri obuhvaćaju i Hrvatsku, u Helsinkiju je u srijedu završena Treća
sveeuropska prometna konferencija. #L#
Sudionici konferencije, njih 1100 iz 52 zemlje i međunarodne
organizacije, usvojili su Helsinšku deklaraciju pod nazivom "Na putu k
općeeuropskoj prometnoj politici - zajednička načela" kojom
postavljaju okvire za suradnju u prometu na razini cijele Europe.
Helsinškom deklaracijom su usvojene dopune devet prometnih koridora od
europskog značenja uspostavljenih na prijašnjoj konferenciji 1994. na
Kreti, kao i potpuno novi koridor broj 10:
Salzbur-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Solun.
Hrvatska, čije je izaslanstvo vodio ministar pomorstva, prometa i
veza Željko Lužavec može biti posebno zadovoljna ovom konferencijom
jer je za razliku od prethodne ušla u europsku prometnu mrežu.
Prema helsinškoj deklaraciji hrvatskim teritorijem prolaze ogranci
koridora 5: Rijeka-Zagreb-Budimpešta i
Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta, potpuno novi koridor 10: od
Salzburga preko Zagreba do Soluna te njegov ogranak
Graz-Maribor-Zagreb. U tekstu se kao mogući pravac za budućnost
spominje i Zagreb-Split.
Prometni koridori su prioritetni europski prometni pravci zamišljeni
prvenstveno za bolje povezivanje Srednje i Istočne Europe i zemalja
Europske unije, kao i tih zemalja međusobno, i njihovo povezivanje u
cjelovitu sveeuropsku prometnu mrežu. Zamišljeno je da ovim prometnim
pravcima prolaze cestovne i željezničke veze te da povezuju također i
važne pomorske i zračne luke.
Helsinškom deklaracijom europske zemlje kao svoj cilj prihvaćaju
postizanje prihvatljivog i učinkovitog prometnog sustava koji će
zadovoljiti gospodarske, socijalne, ekološke i sigurnosne potrebe
Europe te pomoći da se smanje regionalne razlike, omogućavajući
konkurentnost europskih gospodarstava na svjetskom tržištu.
Kako se procjenjuje za realizaciju navedenih sveeuropskih prometnih
koridora sljedećih 10 do 15 godina trebalo bi utrošiti između 50 i 70
milijardi Ecua (eki).
Osim dopuna prometnim koridorima Konferencija je kao novinu usvojila
i novi pristup područjima koja okružuju mora ili su vezana na morske
bazene kao i prometno povezivanje Europe i Azije. Konferencija je
također preporučila da se europske zemlje ubuduće usmjere i na
prometnu valorizaciju morskih područja i to Barensovog euroartičkog
područja, crnomorskog i mediteranskog bazena te područja Jadranskog i
Jonskog mora. Helsinškom deklaracijom osim toga se naglašava potreba
za uspostavom snažnijih prometnih veza između Europe i Azije.
(Hina) sl fp
251351 MET jun 97