HELSINKI, 24. lipnja (Hina) - Dopunjenom mrežom europskih koridora te snažnijim aktiviranjem morskih područja i veza između Europe i Azije mogu se zadovoljiti trenutne i buduće prometne potrebe poslije hladnoratovske Europe, rečeno je
u utorak u Helsinkiju na Trećoj sveeuropskoj prometnoj konferenciji.
HELSINKI, 24. lipnja (Hina) - Dopunjenom mrežom europskih koridora te
snažnijim aktiviranjem morskih područja i veza između Europe i Azije
mogu se zadovoljiti trenutne i buduće prometne potrebe poslije
hladnoratovske Europe, rečeno je u utorak u Helsinkiju na Trećoj
sveeuropskoj prometnoj konferenciji. #L#
Treća sveeuropska prometna konferencija nastavila je u utorak rad po
radnim skupinama. Prva radna skupina razmatra razvitak oblasti
europskog prometa u prosljednje tri godine od II. konferencije na
Kreti. Druga radna skupina bavi se europskom prometnom mrežom a treća
razmatra pitanja inteligentne uporabe prometnih sustava.
Govoreći o prilagodbi tzv. "kretskih koridora" usvojenih na
prethodnoj konferenciji 1994. na Kreti, predstavnik Europske komisije
Juergen Erdmenger je rekao kako se u proteklih 3 godine došlo do
spoznaje da je potrebno predložene koridore dopuniti kao i uvesti
potpuno novi deseti koridor od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba i
Beograda do Soluna. On je također naglasio da bi osim postojećeg
koncepta koridora, koji se temelje na razvitka veza između glavnih
središta aktivnosti, trebalo također ubuduće posebno raditi na
prometnom razvitsku europskih morskih bazena kao i veza između Europe
i Azije. U dokumentu koji će biti dio Helsinške deklaracije predlaže
se jače aktiviranje Barencovog euroarktičkog područja, crnomorskog
bazena, područja Mediterana te područja Jadranskog i Jonskog mora.
Hrvatska je posebno zadovoljna prijedlogom završnog dokumenta
Helsinške konferencije jer je u njega ušlo nekoliko prometnih pravaca
koji prolaze njenim teritorijem. Ukoliko se usvoji prijedlog Završnog
dokumenta, što je skoro sasvim izvjesno, kroz Hrvatsku bi ubuduće
prolazili ogranci petog koridora od Rijeke preko Zagreba do
Budimpešte, i od Ploča preko Sarajeva i Osijeka do Budimpešte, kao i
novi deseti koridor od Salzburga preko Zagreba do Soluna i njegov
ogranak od Graca preko Maribora do Zagreba. Time bi Hrvatska izašla iz
prometne izoliranosti u koju je dospjela na prethodnoj Sveeuropskoj
prometnoj konferenciji na Kreti kada nijedan od europskih prometnih
pravaca nije prolazio njenim teritorijem.
Izgradnja sveeuropskih prometnih koridora omogućit će slobodno
kretanje ljudi i roba i stvoriti veću političku gospodarsku socijalnu
koheziju u izmijenjenoj Europi, rekao je na skupini koja se bavi
europskom prometnom mrežom član Europskog parlamenta Brian Simpson.
Ovi prometni koridori koji u sebi podrazumjevaju izgradnju cestovnih
i željezničkih pravaca i povezivanje morskih i zračnih luka trebali bi
biti dovršeni do 2015. godine. Prema procjenama za modernizaciju
postojeće prometne mreže koje se uklapa u ove europske koridore te
izgradnju nedostajućih djelova u narednih 10 do 15 godina trebalo bi
uložiti između 50 do 70 milijardu ecua. Kako je rekao Brian Simpson,
90 posto ovih sredstava trebale bi osigurati same zemlje a 10 posto
međunarodne financijske institucije.
(Hina) sl sd
241221 MET jun 97