DEN HAAG, 24. lipnja (Hina) - Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću počelo je u utorak u Den Haagu pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) uvodnim izlaganjem tužitelja Marka Harmona te
svjedočenjem svjedoka-vještaka, američkog povjesničara Roberta Donie.
DEN HAAG, 24. lipnja (Hina) - Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću
počelo je u utorak u Den Haagu pred Međunarodnim sudom za
ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) uvodnim
izlaganjem tužitelja Marka Harmona te svjedočenjem svjedoka-vještaka,
američkog povjesničara Roberta Donie. #L#
Predstavnik tužiteljstva haaškog Suda u slučaju Blaškić, Mark Harmon
izložio je optužnicu od 20 točaka koju je ICTY podigao protiv časnika
HVO-a u studenom 1995. godine te iznio svoje viđenje razvoja sukoba
nakon raspada bivše Jugoslavije.
Rasprava se vodi pred tročlanim prvostupanjskim vijećem ICTY-a, kojim
predsjeda francuski sudac Claude Jorda, a u kojem su još Fuad
Abdel-Moneim Riad iz Egipta i Mohamed Shahabuddeen iz Gvajane. Optužbu
zastupaju Mark Harmon, Gregory Kehoe i Andrew Cayley. Blaškićevi
branitelji su Anto Nobilo i Russell Hayman.
General Blaškić, koji se 1. travnja 1996. godine dobrovoljno predao
Haaškom sudu, optužen je u tri točke optužnice za zločine protiv
čovječnosti, u šest točaka ga se tereti za teška kršenja Ženevskih
konvencija, a u 11 točaka za teška kršenja ratnog prava i običaja.
Sudac Jorda je na samom početku rekao da će se prvostupanjsko sudbeno
vijeće pobrinuti da se Blaškiću osigura brzo i pravično suđenje na što
ima pravo.
Mark Harmon na početku svog uvodnog izlaganja rekao da su vojne snage
bosanskih Hrvata pod zapovjedništvom generala Blaškića provodile
etničko čišćenje Lašvanske doline u srednjoj Bosni s ciljem da se
osigura hrvatska većina i dominacija Hrvata. Harmon je rekao da
tužiteljstvo ima dokaze da je Blaškić planirao, znao ili naređivao
brojne napade, pljačkanje imovine, sustavno zatvaranje i progone i u
nekim selima ubijanje muslimanskih civila. Tužiteljstvo će "dokazati
da je ta praksa bila široko rasprostranjena, da je Blaškić za to znao,
jer su mu upućivani prigovori, te da je promatračima pokušavao
prikriti zločine"
"Možemo dokazati, posrednim i neposrednim dokazima da Blaškić nije
uzeo u obzir informacije koje je imao da se priprema napad na Ahmiće,
koje je dobio od UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i muslimanskih
izvora te da je propustio poduzeti nužne i razumne mjere kako bi to
spriječio". U Ahmićima, selu pokraj Viteza u travnju 1993. godine
ubijeno je 96 muslimanskih civila. Tužitelj Harmon je najavio da će
izvođenje dokaza o događaju u Ahmićima pozvati svjedoka, 64-godišnjeg
civila Sakiba Ahmića koji je preživio napad na svoje selo.
Harmon je ustvrdio da su napadi u području Viteza, Kiseljaka i
Busovače u travnju 1993. godine pomno planirani i da to nisu bili
spontani izgredi onih koji nisu dio zapovjednog lanca. On je rekao da
su u vrijeme napada na ta muslimanska sela u njima bili "vojnici
Armije BiH na odmoru ili naoružane seoske straže".
Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo izjavio je prije početka suđenja
hrvatskim novinarima da cijela optužnica počiva na krivom temelju, da
je riječ o prijevari, a to je da je HVO napadao nezaštićena sela.
"Mi već imamo prave dokaze da je bosanska tajna služba AID (Agencija
za istraživanje i dokumentaciju) priprimala i podučavala svjedoke da
nigdje ne spominju Armiju BiH u selima, a ako bi morali spomenuti
puškaranje onda bi se spomenulo par vojničkih pušaka", rekao je
Nobilo.
"To je model po kojem je AID mijenjao iskaze svjedoka na čemu su
tužitelji zasnovali 70 do 80 posto optužnice. Osnovni podatak da su
bili napadi na nezaštićeno i nebranjeno stanovništvo je kriv, jer u
svim mjestima gdje se bilo kakav sukob dogodio bila je riječ o sukobu
između Armije BiH i HVO", rekao je Nobilo i dodao da su borbe znale
trajati i po tri dana što je nelogično ako je selo bilo nenaoružano.
Tužitelj Harmon je u svom izlaganju dodao da zna za dokumente da je
Blaškić izdavao naloge da se poštuje humanitarno pravo, ali da ga to
ne oslobađa odgovornosti, jer je morao spriječiti da se zločini dogode
ili kazniti podređene za počinjene zločine.
On je ustvrdio da su čitava muslimanska sela sustavno uništavana i
pljačkana.
Govoreći o genezi sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i u BiH,
Harmon je rekao da su se bosanski Srbi usprotivili neovisnosti BiH, te
su oružanim putem, predvođeni Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem,
uspostavili srpsku republiku, želeći ostati dio bivše Jugoslavije. U
tom ih je podržavala bivša Jugoslavenska narodna armija, koja se nakon
međunarodnog priznanja BiH formalno povukla iz te države, ali je
zapravo ostala tamo pod drugim imenom. Zahvaljujući velikoj nadmoći u
oružju i opremi nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima, Srbi su osvojili
veliki dio BiH.
U takvoj situaciji, nastavio je Harmon, bosanski Hrvati se nisu
slagali s "mlakim" odgovorom Sarajeva na srpsku agresiju, iako su u
početku prihvaćali sarajevsku vlast i surađivali s Muslimanima u
zajedničkoj obrani. Stoga su proglasili Hrvatsku zajednicu
Herceg-Bosnu i osnovali svoju vojsku - Hrvatsko vijeće obrane (HVO).
"Dokazat ćemo da je HZ HB dobivala znatnu političku i vojnu pomoć od
Republike Hrvatske", rekao je Harmon i dodao da je HZ HB bila "vojno
totalitarna država".
Nastavljajući sa svojim viđenjem uzroka sukoba u BiH, Harmon je rekao
da je dr. Franjo Tuđman u Hrvatskoj osnovao Hrvatsku demokratsku
zajednicu i "sastavio nacionalistički program u kojem se tvrdilo da
Hrvati imaju pravo na samoodređenje i suverenost u etničkim
granicama". HDZ je pobijedio na izborima u Hrvatskoj, nakon čega je
proširio svoju djelatnost i na BiH, gdje je osnovan HDZ BiH, nastavio
je Harmon. U početku je ta stranka, rekao je Harmon, bila za
jedinstvenu BiH, ali je dolaskom Mate Bobana na njezino čelo,
promijenila svoju politiku i počela se zauzimati za priključenje
dijelova BiH Republici Hrvatskoj.
Tužiteljstvo u optužnici tvrdi da je u razdoblju kada su se dogodili
zločini koji se Blaškiću stavljaju na teret u BiH trajao međunarodni
sukob. Takva kvalifikacija hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH
tužiteljstvu je potrebna jer ICTY može suditi za teška kršenja
Ženevskih konvencija samo ako je posrijedi međunarodni sukob.
S druge strane, bosanski Muslimani, kao treća i najslabija strana u
sukobu, bili su za "demokratsko i višenacionalno društvo, što su u
početku i mnogi Hrvati prihvaćali", rekao je Harmon.
Muslimani koji u početku nisu imali vojske uspostavili su Armiju BiH,
koja je izrasla iz bivše Teritorijalne obrane, rekao je Harmon.
Tužitelj Harmon je zatim na grafoskopu prikazao vojni ustroj HVO-a,
ističući da su snage bosanskih Hrvata bili organizirana i ustrojena
vojska s jedinstvenim zapovjedništvom i jasnim lancem zapovjedne
odgovornosti te da je morala humano postupati prema civilnom
pučanstvu.
U zoni odgovornosti koja se navodi u optužnici protiv Blaškića,
djelovao je 3. korpus Armije BiH, sa sjedištem u Zenici i pod
zapovjedništvom generala Envera Hadžihasanovića, koji će biti pozvan
kao svjedok optužbe, najavio je Harmon.
Treći korpus Armije BiH, koji je djelovao u strateški važnoj
Lašvanskoj dolini, bio je hendikepiran u odnosu na HVO, kojim je u
tom području zapovjedao general Blaškić, rekao je Harmon.
"Dokazat ćemo da Armija BiH nije započela sukob s Hrvatima u srednjoj
Bosni, jer su imali vrlo dugu bojišnicu s bosanskim Srbima", rekao je
Harmon.
Tužitelj je ustvrdio da je Blaškić, koji je završio kopnenu akademiju
bivše JNA u Beogradu, bio najvažnija vojna osoba u srednjoj Bosni,
koji je na akademiji sigurno učio ratno i humanitarno pravo.
Zatim je Harmon rekao su u području odgovornosti Operativne zone
HVO-a u srednjoj Bosni počinjeni brojni zločini i progon muslimanskih
civila, da je uništavana i pljačkana njihova imovina i da su civili
nasilno odvođeni da kopaju rovove na samoj crti bojišnice, gdje su
mnogi i poginuli. Najgori zločini, nastavio je tužitelj, dogodili su
se u području Viteza i Kiseljaka, u neposrednoj blizini Blaškićeva
stožera.
Optužba je na kraju prvog dana glavne rasprave pozvala da svjedoči
američkog povjesničara, koji se bavio poviješću južnih Slavena i
posebice pitanjem BiH i bosanskih Muslimana, o čemu je objavio
nekoliko knjiga i članaka. Robert Donia, koji se sada bavi
financijama, nakon što je napustio znanost, počeo je svoje svjedočenje
povijesnim pregledom doseljavanja južnih Slavena na današnje prostore,
te o stvaranju hrvatskog, bosanskog i srpskog kraljevstva u Srednjem
vijeku. On će nastaviti svoje svjedočenje u srijedu drugog dana glavne
rasprave.
Prvi dio suđenja trajat će dva tjedna, do 4. srpnja, a bit će
nastavljeno nakon dvotjedne stanke. Sudac Jorda je najavio da će se
cijeli postupak izvoditi tim ritmom - dva tjedna rasprava, dva tjedna
stanka.
(Hina) sv fp
241828 MET jun 97