PEKING, 24. lipnja (Hina) - Površine jedva nešto veće od tisuću kvadratnih kilometara i sa 6.3 milijuna stanovnika, Hong Kong je jedan od najčuvenijih gradova u svijetu. Ne samo kao iznimno privlačno turističko odredište (a od turizma
zarađuje više nego od svoje čuvene tekstilne industrije), već prvenstveno po gospodarskoj snazi, dakle kao međunarodno novčarsko, trgovačko, prometno i informacijsko središte.
PEKING, 24. lipnja (Hina) - Površine jedva nešto veće od tisuću
kvadratnih kilometara i sa 6.3 milijuna stanovnika, Hong Kong je jedan
od najčuvenijih gradova u svijetu. Ne samo kao iznimno privlačno
turističko odredište (a od turizma zarađuje više nego od svoje čuvene
tekstilne industrije), već prvenstveno po gospodarskoj snazi, dakle
kao međunarodno novčarsko, trgovačko, prometno i informacijsko
središte. #L#
Svake minute u honkonšku luku Viktorija, u kojoj na vezu može
istovremeno biti po 150 velikih brodova, uplovljava ili isplovljava po
jedan brod. Kroz nju je lani prošlo više od 13 milijuna standardnih
kontejnera, što je Hong Kongu petu godinu za redom osiguralo naziv
najveće svjetske kontejnerske luke. A da se poredaju, toliki bi
kontejneri bili dovoljni da pet puta obiđu Zemlju.
Što se zrakoplova tiče, svake tri minute jedan polijeće ili se spušta
na Kai Tak, aerodrom koji po broju putnika koji njime prođu svakoga
dana spada među tri najzaposlenije zračne luke u svijetu. Uz broj
putnika, koji dokazuje tranzitnu važnost Hong Konga, o njegovom
gospodarskom značenju svjedoči i više od pet tisuća tona avionskog
tereta što dnevno prođe kroz Kai Tak.
Poznat i po najdužem eskalatoru na svijetu te po najvišoj brončanoj
statuti Bude na otvorenom, Hong Kong je najveći svjetski izvoznik
satova: svaki drugi kvarcni sat na svjetskome tržištu potječe iz Hong
Konga.
Kao međunarodno trgovačko središte, poslujući sa skoro 200 država
svijeta, Hong Kong je lani ostvario obim razmijene koja po stanovniku
premašuje 60 tisuća američkih dolara. Po tom kriteriju, drugi je na
svjetskoj ljestvici, odmah iza Singapura.
U međunarodnim financijama, svrstava se odmah iza Londona i New
Yorka. U prosjeku, na tri tisuće stanovnika ima po jednu novčarsku
instituciju. Od sto najjačih banaka na svijetu, njih 85 djeluje u Hong
Kongu, pa uzrečica da u gradu ima više banaka nego skladišta riže,
nije bez osnova. Napokon, na ovdašnjem tržištu vlasnike godišnje
promijeni više od 300 tona zlata; po ovome kriteriju Hong Kong se
svrstava odmah iza Londona, New Yorka i Zuricha.
Honkonška je burza po svojoj snazi šesta u svijetu. Ovdašnje devizno
tržište, bilježeći dnevno transakcije vrijedne iznad 90 milijardi
američkih dolara, peto je u svijetu. I zarada na tome pomogla je da
Hong Kong krajem 1996. ostvari devizne rezerve od 66 milijardi dolara,
i deveto mjesto na svjetskoj rang-listi.
(Hina) mer sd
241048 MET jun 97