ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora današnji je nastavak 20. sjednice započeo očitovanjem predstavnika klubova zastupnika o Konačnom prijedlogu zakona o odgoju i naobrazbi na jezicima etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina, koji je pred zastupnicima u trećem čitanju. Posebnu su pozornost, u opširnoj raspravi, potaknuli članci (10. i 11.) kojima je utvrđeno tko se upisuje u školsku ustanovu, razredni odjel ili obrazovnu skupinu s nastavom na jeziku etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora današnji
je nastavak 20. sjednice započeo očitovanjem predstavnika klubova
zastupnika o Konačnom prijedlogu zakona o odgoju i naobrazbi na
jezicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, koji je pred
zastupnicima u trećem čitanju. Posebnu su pozornost, u opširnoj
raspravi, potaknuli članci (10. i 11.) kojima je utvrđeno tko se
upisuje u školsku ustanovu, razredni odjel ili obrazovnu skupinu s
nastavom na jeziku etničke i nacionalne zajednice ili manjine. #L#
Tim je odredbama, naime, upis omogućen poglavito osobi hrvatskog
državljanstva koja se smatra pripadnikom zajednice ili manjine,
odnosno koja se s njom identificira zbog toga što joj je najmanje
jedan roditelj pripadnik te etničke i nacionalne zajednice ili
manjine. Samo iznimno, upis je omogućen i drugim osobama hrvatskog
državljanstva i to tek nakon što se potpuno osigura upis pripadnika
zajednica ili manjina.
Među udrugama manjina najviše su nezadovoljstva izazvali članci 10. i
11., kazao je u ime Kluba nezavinskih zastupnika macionalnih manjina
Njegovan Starek. Prenio je pri tom primjedbu Talijanske unije da je
uvjetovanje upisa u "manjinske škole", obvezom utvrđivanja nacionalne
pripadnosti djece i njihovih roditelja, protuustavno.
S tim ocjenama u ime Kluba HSS-a,složio se i Luka Trconić, držeći
kako bi bilo dobro da se ograničenja u pogledu upisa u "manjinske
škole" ukinu, odnosno da se upisi provode pod istim uvjetima kao u i
škole na hrvatskom jeziku. Zauzeo se također da se učenicima u
"manjinskim školama", uz hrvatski jezik i latinično pismo, omogući i
učenje hrvatske povijesti i zemljopisa, hrvatske tradicije.
S tim su se prijedlozima u ime klubova HSLS-a te SDP-a složili Jozo
Radoš i Antun Vujić koji predloženi zakon u osnovi ocjenjuje
kvalitetnim. Napominjući kako kod restriktivnog elementa u člancima
10. i 11. prepoznaje nesporazum oko toga što znači identifikacija,
Vujić je objasnio da kulturna identifikacija nije i ne mora nužno biti
i nacionalna identifikacija.
Kritičan prema tim člancima bio je i Damir Kajin (Klub IDS-a), koji
je uz ostalo naveo da hrvatske osnovne škole u Istri pohađa oko 21.000
učenika, a talijanske oko 1.600. Hrvatske srednje škole, po njegovim
riječima, pohađa oko 9.300 učenika, a talijanske 638 učenika, pa se,
poručio je Kajin ne treba plašiti "asimilacije većinskog naroda od
manjina".
Neosporno je da odredbama konačnog prijedloga zakona o odgoju i
naobrazbi na jezicima manjina ni jedna etnička i nacionalna zajednica
ili manjina ne gubi ništa od do sada stečenih prava, kazao je u ime
Kluba HDZ-a, Vladimir Šeks, napominjući kako je predloženi zakon
operativna razrada Ustavnog zakona. Šeks također smatra da bi
pripadnici zajednica ili manjina, uz jezik, radi veze sa krajem i
ljudima sa kojima žive, trebali učiti i ostale sadržaje vezane za
kulturu i povijest naroda sa kojim žive.
Zastupnički dom nastavlja raspravu o predloženom zakonu pojedinačnim
zastupničkim istupima.
(Hina) bm/rd bn
191259 MET jun 97