ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Položaj Hrvata u drugim zemljama i prinos njihovim kulturama, perspektive povratka hrvatskih iseljenika u domovinu, uloga medija u iseljeničkim zajednicama te iskustva drugoga naraštaja hrvatskih
iseljenika, teme su odvojenih sjednica kojima je bio posvećen, današnji, drugi dan simpozija "Hrvatska 2000. - hrvatska dijaspora (jučer, danas, sutra)". Hrvatski centar strategijskih istraživanja organizirao je simpozij u suradnji s Ministarstvom povratka i useljeništva te Hrvatskom maticom iseljenika (HMI), a skup se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.
SUTRA)
ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - Položaj Hrvata u drugim zemljama i prinos
njihovim kulturama, perspektive povratka hrvatskih iseljenika u
domovinu, uloga medija u iseljeničkim zajednicama te iskustva drugoga
naraštaja hrvatskih iseljenika, teme su odvojenih sjednica kojima je
bio posvećen, današnji, drugi dan simpozija "Hrvatska 2000. - hrvatska
dijaspora (jučer, danas, sutra)". Hrvatski centar strategijskih
istraživanja organizirao je simpozij u suradnji s Ministarstvom
povratka i useljeništva te Hrvatskom maticom iseljenika (HMI), a skup
se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franje Tuđmana. #L#
Na dvojbe oko povratka u svojim su izlaganjima ukazali Vladimir P. Goss i
Mario Spalatin, a o preduvjetima povratka Hrvata u domovinu govorio je
Stanislav Janović, dok je na potrebu stvaranja "hrvatske svijesti",
sada nakon stvaranja hrvatske države, upozorio Sergio Zupicich.
U svim zemljama u koje su se iselili od Švedske, Njemačke, Kanade,
SAD-a, preko zemalja Južne Amerike do Australije i Novoga Zelanda,
Hrvati su pridonijeli razvitku kultura tih zemalja. Hrvatski su se
iseljenici, zahvaljujući marljivom i sustavnom radu te poštujući
zakone zemalja u koje su se doselili, izborili i za ugled u svojim
novim životnim sredinama.
Hrvati su iz domovine, u velikom broju, iseljavali i iz političkih
razloga. Hrvatska politička emigracija, međutim, istaknuo je dr. Jere
Jareb, nije ni slučajno bila politički homogena, kako su to uporno
tvrdile bivše jugoslavenske vlasti, pripisujući joj pretežito "ustašku
etiketu". Jereb drži da je još nedovoljno istražena komunistička
struja u hrvatskoj emigraciji.
Na osobitosti hrvatske političke emigracije u Australiji i
njezinu promicanju hrvatskih interesa između 1960. i 1990. godine
ukazao je Ivo Butković, dok je prof. Tomislav Bošnjak podsjetio na
djelovanje Hrvatskoga narodnoga vijeća u Australiji.
U razdoblju od 1946. do 1990. godine službenici UDBA-e, preminovane
1966. u Službu državne bezbednosti, ubili su 67 hrvatskih emigranata,
izveli 29 neuspjelih atentata, četiri uspjele i pet neuspjelih otmica,
ističe Bože Vukušić u izviješću naslovljenom "Rat UDBA-a protiv
hrvatske emigracije".
(Hina) ip db
142041 MET jun 97