SANČEVIĆ: NUŽNO DONOŠENJE USELJENIČKOGA ZAKONA

ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Hrvatska treba nužno donijeti Useljenički zakon na temelju kojega bi se poticalo promišljeno i sustavno planirano useljavanje Hrvata iz svijeta u domovinu. Time bi se, drži dr. Zdravko Sančević, predsjednik Saborskog odbora za useljeništvo, izbjegao njihov spontani povratak što često izaziva nepotrebene poteškoće, a o čemu Hrvatska, kao tipično iseljenička nacija, mora voditi dodatnu brigu i ne dopustiti stvaranje dvostruko iskrivljene slike, one o domovini, ali i one o Hrvatima izvan domovine. To su stajališta iz uvodnoga predavanja dr. Sančevića posvećenoga načinima povratka Hrvata iz dijaspore, a održanoga na simpoziju "Hrvatska 2000. - hrvatska dijaspora (jučer, danas, sutra)", što je danas započeo u Zagrebu. #L# Organizator trodnevnoga simpozija je Hrvatski centar strategijskih istraživanja (HCSI), suorganizatori su Ministarstvo povratka i useljeništva i Hrvatska matica iseljenika (HMI), a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Što je to doista hrvatska dijaspora do danas još nije točno utvrđen pojam, rekao je Sančević, istaknuvši da hrvatsku dijasporu ne treba ograničavati na kategoriju onih koji znaju hrvatski jezik, jer, dometnuo je, "i svi Židovi ne znaju hebrejski, ali su ipak Židovi". Po Sančeviću, poseban problem za useljenike predstavlja birokracija, što je, kazao je, za njih "žaba koju ne mogu progutati". S druge pak strane, dometnuo je dr. Sančević, i iseljenici se moraju prilagođavati realnostima u domovini, a za svoj se bolji položaj boriti i preko svojih 12 saborskih zastupnika. U Hrvatskoj dosad još nije stvoren program povratka za one hrvatske iseljenike koji nemaju vlastitih sredstava za povratak, upozorio je predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK) dr. fra Šito Ćorić govoreći o sadašnjim prilikama i perspektivama hrvatskog izvandomovinstva. Kazavši da su broj, a i snaga hrvatskoga iseljeništva, relativne kategorije, fra Ćorić je istaknuo da u skrbi o Hrvatima izvan domovine posebnu pozornost treba posvetiti onima koji su zainteresirani za kontakte s domovinom. Po riječima predsjednika Hrvatskoga svjetskog kongresa, hrvatsko izvandomovinstvo treba sustavno i znanstveno proučavati, ali ga treba i animirati. S tim je u vezi dr. Ćorić spomenuo poticaj HSK-a za osnivanjem "hrvatskoga CNN-a". Istaknuvši potrebu da se što više mladih iseljenika školuje u domovini, dr. Ćorić je rekao da je za to potrebno znanje hrvatskoga jezika, a u čijem sticanju mladim iseljenicima treba pomoći. S tim je u vezi, međutim, fra Ćorić upozorio da u svijetu još uvijek ima puno katedri na kojima se predaje hrvatsko-srpski jezik i obrnuto, te da još ne postoji točan popis onih katedri na kojima se predaje isključivo hrvatski jezik, što, istaknuo je, jedino i zanima naše iseljenike. Tijekom prvoga dijela simpozija bilo je riječi i o tradiciji domovinske i iseljene Hrvatske o čemu je govorio pomoćnik ministra znanosti i tehnologije prof. dr. Jure Zovko, ulozi tiska izvan domovine i problemima današnje kulturne afirmacije Hrvatske u svijetu na što je ukazao Stjepan Šulek. Uz to, o integracijskim je procesima domovinske i iseljene Hrvatske govorio dr. Vlado Šakić, dok je ravnatelj HMI-a Ante Beljo izvijestio o aktivnostima HMI i Hrvatskog informativnog centra (HIC) u razdoblju od 1990. do 1996. godine, a Vladimir P. Goss kratko iznio glavne točke iz predavanja Stjepana Šešelja pod nazivom "Duhovna Hrvatska: daljina - blizina domovine". (Hina) ip do 131645 MET jun 97