FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUZI TROŠE MANJE VINA ALI BOLJE KVALITETE

PARIZ, 13. lipnja (Hina/AFP) - Izložba vina Vinexpo koja idućeg tjedna očekuje u Bordeauxu oko 45.000 posjetitelja, iako predstavlja najveći salon vina na svijetu, izražava zabrinutost jer žitelji zemlje u kojoj se izložba održava piju puno manje vina, ali bolje kvalitete.
PARIZ, 13. lipnja (Hina/AFP) - Izložba vina Vinexpo koja idućeg tjedna očekuje u Bordeauxu oko 45.000 posjetitelja, iako predstavlja najveći salon vina na svijetu, izražava zabrinutost jer žitelji zemlje u kojoj se izložba održava piju puno manje vina, ali bolje kvalitete. #L# Opsežno ispitivanje provedeno u Francuskoj među 4.000 osoba unazad više od 15 godina pokazuje da, iako je francusko tržište i dalje prvo na svijetu po širini i vrijednosti, potrošnja vina opada od šezdesetih godina. Ona je opala skoro za pola u 15 godina, ali je danas svejedno ostao prosjek od 68 litara godišnje po stanovniku. Potrošnja je iznosila skoro 115 litara 1980. godine! No, Francuzi su postali zahtijevniji glede kvalitete vina koje troše. Usprkos tome što su postali "nedjeljne vinopije", koje radije otvaraju bocu kad su s prijateljima i na praznike, svejedno izabiru "dobru" bocu i, poput Anglosaksonaca, ne oklijevaju je degustirati kao aperitiv. Francuski ljubitelji vina, znači devet od deset Francuza, promijenili su svoje potrošačke navike i, ako i piju manje, piju bolje. Što je obrok više slavljenički, to značajnija je uloga vina i pomalo dolazi do opadanja potrošnje običnih vina - uzroka ozbiljnih "glavobolja" - u korist skupljih i kvalitetnijih vina. Dok je prije 15 godina 41 posto Francuza pilo vino svaki dan, 1995. godine bilo ih je samo 22,8 posto. Taj toliko francuski običaj pijenja vina za svakim obrokom posebice se tiče muškaraca starijih od 45 godina (prosječno 200 litara godišnje po osobi) i predstavlja najznačajniju stavku unutarnje trgovine običnim, tzv. "stolnim" vinima. Najnovija medicinska istraživanja pokazala su ozbiljne "dobre" razloge za pijenje "s mjerom". Vino kao lijek? Čuveni "French paradox" potvrđuje ideju o blagotvornom učinku vina na sprečavanje kardiovaskularnih bolesti. Navodno ima i zaštitnu ulogu protiv Alzheimerove bolesti, a potrošnja alkohola, kažu, nimalo ne smanjuje intelektualne sposobnosti... kod australskih veterana iz drugog svjetskog rata. Medicinski razlozi pridodani porastu dolara "izazivaju znatno zanimanje za kvalitetna vina". Takvi povoljni uvjeti izazivaju "izvanredan val prodaje koji koriste danas sva vina na svijetu", raduje se Claude Taittinger, predsjednik Vinexpoa na kojem je organiziran "znanstveni simpozij o politici vina i zdravlja". Na tom su salonu prisutne glavne zemlje proizvođači - Francuska, Italija, Španjolska, SAD kao i Argentina, Čile, Južnoafrička Republika, Australija te bivše istočnoeuropske zemlje (Mađarska, Poljska, Bugarska, Slovenija, Rumunjska i Moldavija), to jest 2.229 izlagača iz 39 zemalja. Drugi znak dobrog zdravlja tržišta vinom: velike redovite dražbe u organizaciji najznačajnijih dražbenih povjerenika. Posljednja, koja je nudila dio podruma čuvenog pariškog restauranta "Maxim's", dosegla je vrhunac: sanduk s dvanaest boca Chateau Mouton Rothschild, prva berba Pauillac 1945, prodan je za rekordnih 520.000 FRF (oko 100.000 dolara). Mali svijet vina u Francuskoj - bilo ono crno ili bijelo - ima dakle sve moguće razloge za samopouzdanje i optimizam. (Hina) bnš bnš 130918 MET jun 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙