ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Kopački rit izniman je biser hrvatske prirodne baštine, rijedak i u europskome i svjetskom kontekstu. Hrvatska kao potpisnica međunarodnih konvencija za zaštitu prirodne baštine, među kojima je i ona
Ramsarska o zaštiti vlažnih staništa, tj. močvara od međunarodnoga značenja, obvezna je čuvati i sačuvati taj prirodni dar. Zato Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) upućuje hrvatskoj Vladi i Saboru prijedlog da se šire područje Kopačkoga rita proglasi nacionalnim parkom, zaključak je znanstvenostručnoga skupa koji je o toj temi održan danas u Akademijinoj palači u Zagrebu.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Kopački rit izniman je biser hrvatske
prirodne baštine, rijedak i u europskome i svjetskom kontekstu.
Hrvatska kao potpisnica međunarodnih konvencija za zaštitu prirodne
baštine, među kojima je i ona Ramsarska o zaštiti vlažnih staništa,
tj. močvara od međunarodnoga značenja, obvezna je čuvati i sačuvati
taj prirodni dar. Zato Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
upućuje hrvatskoj Vladi i Saboru prijedlog da se šire područje
Kopačkoga rita proglasi nacionalnim parkom, zaključak je
znanstvenostručnoga skupa koji je o toj temi održan danas u
Akademijinoj palači u Zagrebu. #L#
Skup su organizirali Akademijino Znanstveno vijeće za zaštitu prirode
i Zavod za znanstveni rad HAZU iz Osijeka. kako je u uvodnoj riječi
istaknuo predsjednik HAZU akademik Ivan Supek, Akademija je
organizirala taj skup s uvjerenjem da se, s približavanjem povratka u
hrvatsko Podunavlje, HAZU mora pripremiti za preuzimanje brige oko
onoga što je u njezinoj nadležnosti na tom području. S tim u vezi,
Supek je izdvojio da su, uz skrb o Kopačkom ritu, održavanje
Memorijala Lavoslava Ružičke i priređivanje znanstvenoga skupa u
Vukovaru najveće zadaće HAZU.
Kopački je rit stanište i više rijetkih biljnih i životinjskih vrsta
koje su bile predmetom zanimanja brojnih znanstvenika od sredine
prošloga stoljeća do danas, podsjetio je prof. dr. Joszef Mikuska s
osječkoga Pedagoškog fakulteta, govoreći o nacionalnom i međunarodnom
značenju Kopačkoga rita. U tom jedinstvenom ekološkom sustavu, kazao
je, primjerice prebiva 60 vrsta leptira, 44 vrste riba, gnijezde se
brojne ptičje vrste, među kojima su i rijetke crne rode i orlovi
štekavci te jedna podvrsta čaplji koja je do sada živjela samo u
Perzijskom zaljevu. Taj je prirodni dragulj, istina uz oštećenja,
preživio i rat i okupaciju, istaknuo je Mikuska, upozorivši da se
danas javljaju neke inicijative koje su opasne za održanje Kopačkoga
rita, spomenuvši inicijative da Kopački rit postane državno lovište
ili upravljani hidroekološki sustav.
Predstavnik Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine
Ministarstva kulture mr. Eugen Draganović upozorio je na zaštitu
područja Kopačkoga rita u skladu sa zakonskim propisima i međunarodnom
zaštitarskom praksom. Pritom je istaknuo da uže područje Kopačkoga
rita, tj. 7220 hektara površine, ima status posebnoga zoološkoga
rezervata, što je u rangu zaštite više od nacionalnoga parka i status
je koji treba obvezno zadržati. Što se pak tiče širega područja
Kopačkoga rita, Draganović je podsjetio da je Ministarstvo kulture već
uputilo prijedlog Vladi da se ono proglasi parkom prirode.
Govoreći o civilizacijskom značenju nacionalnih parkova, akademik
Željko Kućan je istaknuo da su to područja kojemu je značenje šire od
regionalnoga.
Kako je najavio prof. dr. Julijo Matančić, u Zavodu za znanstevni rad
HAZU u Osijeku završen je rad na knjizi "Kategorizacija radova o
Kopačkom ritu" koja će uskoro biti i objavljena, a sadržavat će i
popis oko 300 radova, objavljenih o Kopačkom ritu u domaćim i stranim
publikacijama.
(Hina) ip mc
112051 MET jun 97