SARAJEVO, 4. lipnja (Hina) - Usvajanjem završnog dokumenta u Sarajevu je danas završio dvodnevni rad znanstvenog skupa o mjestu i ulozi Hrvatske i Bosne i Hercegovine u europskim transportnim i komunikacijskim koridorima što su ga
zajednički organizirali Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
KOMUNIKACIJSKIM KORIDORIMA
SARAJEVO, 4. lipnja (Hina) - Usvajanjem završnog dokumenta u Sarajevu
je danas završio dvodnevni rad znanstvenog skupa o mjestu i ulozi
Hrvatske i Bosne i Hercegovine u europskim transportnim i
komunikacijskim koridorima što su ga zajednički organizirali Akademija
nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH) te Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti (HAZU). #L#
Nakon prezentiranja četrnaest studija iz područja kopnenog, zračnog
i vodenog prometa, cestovnog i željezničkog transporta te razvitka
telekomunikacijskog sustava čiji su autori istaknuti stručnjaci iz
Hrvatske i BiH, sudionici ovog znanstvenog skupa jednodušno su
zaključili kako geoprometni položaj dviju zemalja predstavlja
konstantu u odnosu na političke promjene u Europi jer njihov teritorij
predstavlja najkraću vezu velikog dijela europskog kontinenta s
Jadranskim morem, jugoistočnom Europom te Bliskim istokom.
Ta činjenica uvažavana je u svim europskim planovima transportne
infrastrukture formiranim prije 1992. godine, no, ratna su zbivanja
dovela do izostavljanja Hrvatske i BiH iz mreže europskih prometnih
koridora na temelju odluka Paneuropske konferencije o transportu
održane na Kreti 1994. godine.
Na skupu kojemu su uz predsjednike HAZU i ANUBiH akademike Ivana
Supeka i Seida Hukovića sudjelovali i najviši bosanskohercegovački
dužnosnici kao i hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Željko
Lužavec, konstatirano je kako su aktivnosti predstavnika dviju zemalja
poduzete prošle godine već dale stanovite rezultate odnosno dovele do
stvaranja novih prijedloga za uspostavu europske transportne
infrastukture o čemu će biti više riječi na predstojećem sastanku
Paneuropske konferencije o transportu što će se održati u Helsinkiju
krajem lipnja.
Sudionici sarajevskog skupa suglasili su se kako je za dvije zemlje
od ključnog značenja uspostava pet kopnenih koridora: od Budimpešte
preko Osijeka i Sarajeva do Ploča, od Budimpešte preko Virovitice i
Banja Luke do Splita, od Ljubljane preko Karlovca, Bihaća, Sarajeva i
Goražda prema Albaniji, iz Graza preko Zagreba i Bihaća do Splita te
od Trsta preko Rijeke, Neuma i Dubrovnika do Tirane.
Također je istaknuto značenje dva koridora koji bi trebali prolaziti
samo kroz Hrvatsku i to od Budimpešte preko Zagreba i Rijeke do Trsta
te iz Ljubljane preko Zagreba i Beograda ka Ateni.
Konstatirajući kako rijeka Sava te kanal Sava-Dunav za Hrvatsku i
BiH imaju posebno značenje, sudionici sarajevskog skupa zaključili su
da se tom pitanju iduće godine posveti posebni skup. Hrvatska i BiH,
kako je zaključeno, također se trebaju uključiti u sustav europskih i
interkontinentalnih koridora te povećanju broja preleta svojim zračnim
prostorima.
Telekomunikacijski razvitak nameće potrebu povezivanja dvije zemlje
optičkim kabelom kao i uključenje BiH u odgovarajuće europske
projekte, rečeno je danas.
O svim zaključcima skupa što su ga organizirali HAZU i ANUBiH bit će
izvješćena državna tijela Hrvatske i BiH kako bi oni bili
predstavljeni i na predstojećoj Paneurospkoj konferenciji o transportu
dok će se naredna slična rasprava organizirati iduće godine u Zagrebu,
kada bi se trebalo razgovarati prije svega o zajedničkim transportnim
koridorima koji do tada budu i službeno prihvaćeni.
(Hina) rm mi
041315 MET jun 97