ZADAR, 7. lipnja (Hina/Ivica Marijačić) - Zadarski ogranak Matice hrvatske i Hrvatski državni arhiv u Zagrebu objavili su Zadarski statut - "Statuta Iadertina", iz 14. stoljeća u latinskom izvorniku i hrvatskom prijevodu. Čelni ljudi
Matice hrvatske u Zadru, dr. Šime Batović i dr. Stijepo Obad, kažu da je riječ je o kapitalnom djelu povijesno-pravne znanosti iz prošlosti Zadra na kojemu je rađeno šest godina. Zadarski statut je bio pravni okvir življenja vlastele i pučana u Zadru i kao takav je vrijedio sve do pada Mletačke Republike 1797. Temeljio se na rimskom pravu i hrvatskim pravnim običajima zadarskog zaleđa. Knjiga ima 776 stranica i sastoji se od pet "knjiga" ili poglavlja, po pojedinim područjima. Tiskana je u tisuću primjeraka. Rukopis Zadarskog statuta sačuvan je u knjižnici samostana Male braće u Dubrovniku, a njegovi fragmenti i u knjižnici zadarske gimnazije.
ZADAR, 7. lipnja (Hina/Ivica Marijačić) - Zadarski ogranak Matice
hrvatske i Hrvatski državni arhiv u Zagrebu objavili su Zadarski
statut - "Statuta Iadertina", iz 14. stoljeća u latinskom izvorniku i
hrvatskom prijevodu. Čelni ljudi Matice hrvatske u Zadru, dr. Šime
Batović i dr. Stijepo Obad, kažu da je riječ je o kapitalnom djelu
povijesno-pravne znanosti iz prošlosti Zadra na kojemu je rađeno šest
godina. Zadarski statut je bio pravni okvir življenja vlastele i
pučana u Zadru i kao takav je vrijedio sve do pada Mletačke Republike
1797. Temeljio se na rimskom pravu i hrvatskim pravnim običajima
zadarskog zaleđa. Knjiga ima 776 stranica i sastoji se od pet "knjiga"
ili poglavlja, po pojedinim područjima. Tiskana je u tisuću
primjeraka. Rukopis Zadarskog statuta sačuvan je u knjižnici samostana
Male braće u Dubrovniku, a njegovi fragmenti i u knjižnici zadarske
gimnazije. #L#
Urednici su imali ispred sebe golem višegodišnji posao koji nije samo
podrazumijevao prijevod s latinskog na hrvatski jezik, nego
usklađivanje i pronalaženje prihvatljivih hrvatskih pravnih izraza.
Statut su s latinskog na hrvatski preveli hrvatski latinisti dr. Josip
Kolanović i dr. Mate Križman, a da je taj kulturni projekt od iznimne
važnosti, svjedoči i činjenica da su ga financirali Ministarstvo
znanosti i tehnologije, gradska poglavarstva Zadra i Zagreba, Zadarska
županija i gospodarske tvrtke iz Zadra.
U predgovoru knjige, koji je napisao dr. Šime Batović, ističe se da
je Zadarski statut tiskan prvi put na latinskom prije četiri stoljeća
i od tada do danas nije bio objavljivan. Jedan je od rijetkih Statuta
srednjovjekovnih dalmatinskih općina, koji nije bio preveden na
hrvatski, što je i ponukalo vodeće ljude zadarskog ogranka Matice
hrvatske 1990. da to sebi postave kao jednu od najvažnijih zadaća.
Tiskani Zadarski statut, "Statuta Iadertina", predstavljat će
stručnjacima nadahnuće za izučavanje prošlosti Zadra, ali i široj
javnosti mogućnost da se upozna s pravnim i zakonskim okvirima koji su
vrijedili do prije 200 godina i uređivali međuljudske odnose u Zadru,
te propisivali norme ponašanja Zadrana.
U "knjizi prvoj" Zadarskog statuta sadržane su odredbe Zakona ili
statuta grada Zadra i njihovo tumačenje, u "knjizi drugoj" govori se o
sucima, raspravama i nadležnostima svih sudaca zadarske općine, u
"knjizi trećoj" pravno su opisani posudba, zajam i najam , u "knjizi
četvrtoj" su obrađeni brodovi i plovila, a u "petoj knjizi" riječ je o
"suzbijanju, odnosno kažnjavanju, urote skovane protiv gospodina
zadarskoga kneza ili njegova Sudbenoga dvora, odnosno protiv njihove
časti". Jedna od odredaba iz "pete knjige" govori o tome "kakva kazna
ima stići onoga koji kuje urotu protiv časti gospodina kneza":
"Svojski težeći da stanemo na put podvalama zlikovaca, stameno
nalažemo da se nitko ne usudi dogovarati, uređivati odnosno poduzimati
kakvu urotu odnosno tajni savez ili udrugu protiv gospodina kneza,
odnosno njegove časti ili njegova Sudbenoga dvora i sudaca... jer,
postupi li netko ili nekoji protivno tomu... neka na ime globe
zadarskoj općini budu obvezni platiti pet stotina libara malih
mletačkih denara za svaki put. A ako ne bi mogli platiti, neka se
osobno uhite i neka se zauvijek odagnaju u tamnicu da ondje oplakuju
zločine što su ih se usudili počiniti. Dadnu li se pak u bijeg iz
grada Zadra, neka budu zauvijek prognani bez ikakve nade da će se
poslije vratiti."
U Zadarskom statutu ima mnoštvo zanimljivih odredaba koje su
uređivale život u tadašnjem Zadru. Tajnik zadarskog ogranka Matice
hrvatske dr. Stijepo Obad kaže da su neke od njih poučne i za današnje
prilike. Tako u Statutu postoji i odredba da se svinje ne smiju držati
ni klati u gradu. A kad je riječ o održavanju čistoće u Zadru,
Zadarskim je statutom bilo propisano: "Na ulice se ne baca smeće, a
ulice se čiste svake subote."
Zadarski je statut, uz ostalo, propisivao da vijećnici moraju znati
čitati i pisati, inače nisu smjeli glasovati. Morali su, naime,
"vježbati se u pismenosti, čestitu načina života i u kreposti" kako bi
mogli uopće glasovati ili računati na neku službu.
(Hina) im mc
071039 MET jun 97