ŽENEVA, 3. lipnja (Hina) - U sjedištu Međunarodne organizacije rada u Ženevi počelo je u utorak redovito godišnje zasjedanje te organizacije na kojem će se do 19. lipnja raspravljati o utjecaju procesa globalizacije svjetskog
gospodarstva na socijalni razvoj i, osobito, na zaposlenost, odnosno na standarde radnih odnosa.
ŽENEVA, 3. lipnja (Hina) - U sjedištu Međunarodne organizacije rada u
Ženevi počelo je u utorak redovito godišnje zasjedanje te organizacije
na kojem će se do 19. lipnja raspravljati o utjecaju procesa
globalizacije svjetskog gospodarstva na socijalni razvoj i, osobito,
na zaposlenost, odnosno na standarde radnih odnosa. #L#
Međunarodna organizacija rada utemeljena je na osnovi trojnog
sudjelovanja predstavnika vlada, poslodavaca i radnika koji u svim
pitanjima iz djelokruga te organizacije - prihvaćajući načela
konsenzusa - nastoje doći do kompromisnih rješenja. Na toj su osnovi
sastavljena izaslanstva svih 150 zemalja - sudionica Konferencije, pa
tako i Hrvatske, čiju će Vladu zastupati zamjenica ministra rada i
socijalne skrbi Vera Babić te veleposlanik RH pri Organizaciji UN-a
dr. Darko Bekić, a interese hrvatskih poslodavaca i radnika zastupat
će Željko Ivančević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, i
Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine, odnosno Saveza
samostalnih sindikata Hrvatske.
Sljedeća će tri tjedna oko 500 izaslanika tražiti odgovor na pitanje
kako proces globalizacije svjetskog gospodarstva može rezultirati i
napretkom na socijalnom području, odnosno u zaštiti radničkih
interesa. Smatra se, naime, da bi globalizacija, na duži rok, trebala
donijeti korist svakoj zemlji, svakoj multinacionalnoj ili maloj i
srednjoj tvrtki i, napokon, svakom pojedincu. Dakle, središnje je
pitanje kako naći pravo rješenje u kojemu će i vlade i poslodavci i
sindikati naći svoj interes.
Od mnogih zamisli i projekata koji se nude, posebice u suzbijanju sve
veće nezaposlenosti u svijetu, valja izdvojiti očekivanja kad je riječ
o razvoju malih i srednjih poduzeća, odnosno samozapošljavanju, što bi
sljedećih godina, a posebice u 21. stoljeću, trebalo biti glavni oblik
prevladavanja nezaposlenosti, točnije aktualnog procesa globalne
"deindustrijalizacije". Naime, najnoviji statistički podaci govore da
je na razvijenom Zapadu udio radnika u industrijskoj proizvodnji pao
na manje od 20 posto ukupno zaposlenih osoba, a da se čak i u Aziji
broj radnika smanjio na 25 posto ukupno zaposlenih osoba.
Tijekom 19. stoljeća višak poljoprivredne radne snage preselio se u
industriju, a danas bi se višak industrijske radne snage trebao
preseliti na područje usluga. Pitanje je, međutim, može li područje
usluga primiti sav višak proizvodne radne snage koji se objektivno
javlja. Zato se i smatra da bi, barem kao prijelazno rješenje, izlaz
mogao biti u razvoju malih i srednjih proizvodnih poduzeća, odnosno u
samozapošljavanju.
(Hina) ab sd
031739 MET jun 97