ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Savjetnik u Ministarstvu financija Martin O. Hutchinson danas je na sjednici Vijeća udruženja banaka i drugih financijskih institucija u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) članovima toga vijeća govorio o
međubankarskom tržištu novca (ZIBOR) - poglavito o prihvaćenom Ugovoru između HGK - Udruženja banaka i drugih financijskih institucija, Infoinvesta i Dow Jonesa o službenom izračunavanju ZIBOR-a te o izračunavanju prosječnih ponudbenih kamatnih stopa za kunu na međubankarskom tržištu novca - ZIBOR-u.
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Savjetnik u Ministarstvu financija Martin
O. Hutchinson danas je na sjednici Vijeća udruženja banaka i drugih
financijskih institucija u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)
članovima toga vijeća govorio o međubankarskom tržištu novca (ZIBOR) -
poglavito o prihvaćenom Ugovoru između HGK - Udruženja banaka i drugih
financijskih institucija, Infoinvesta i Dow Jonesa o službenom
izračunavanju ZIBOR-a te o izračunavanju prosječnih ponudbenih
kamatnih stopa za kunu na međubankarskom tržištu novca - ZIBOR-u. #L#
Predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija pri
HGK Ivan Štokić istaknuo je kako zasad, po postavljanim kriterijima,
devet hrvatskih banaka ulazi u ZIBOR, a konačna će lista banaka biti
utvrđena 1. listopada ove godine. Štokić je naglasio kako je namjera
Udruge da u ZIBOR-u budu zastupljene banke iz cijele Hrvatske.
Govoreći o razlozima postojanja ZIBOR-a Martin O. Hutchinson je kazao
kako ZIBOR pospješuje trgovinu na ročnom tržištu novca i na tržištu
novca u Zagrebu, povećava likvidnost u bankarskom poslovanju te
omogućuje izdavanje zajmova s fluktuirajućim stopama.
Članovi Vijeća postavljali su pitanja vezana uz terminologiju
ZIBOR-a, odnosno o potrebi uvođenja hrvatskog nazivlja, o najmanjem
iznosu trgovine novcem, koji se određuje na 100.000 kuna te o
prosječnim kamatnim stopama. Hutchinson je istaknuo kako je namjera da
se hrvatske banke u svom poslovanju što više standardiziraju, što je
od velike važnosti zbog dolaska stranih banaka u Hrvatsku, pa zbog
toga podupire stranu terminologiju, prosječnu ponudbenu kamatnu stopu,
a limit od 100.000 kuna važan je zbog manjih hrvatskih banaka, koje
veći limit ne bi mogle podnijeti.
Na sjednici je razmatran i tekst konačnog prijedloga zakona o
sprječavanju pranja novca, a istaknut je i problem nedovoljne devizne
štednje građana u našima bankama, pa je naglašeno kako bi se moralo
više poraditi na vraćanju izgubljenog povjerenja u naše banke,
poljuljanog zbog stare devizne štednje, kako bi u našim bankama
porasla devizna štednja građana.
(Hina) bma dd
131714 MET may 97