ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Hrvatskoj diplomaciji pri UN-u nameću se dvije skupine tema - one koje su 'naslijeđene' iz razdoblja borbe za samostalnost i teritorijalnu cjelovitost RH i teme budućnosti kojima Hrvatska prelazi u novo
razdoblje borbe za kvalitetu života, rekao je na početku poslijepodnevnog rada simpozija "Hrvatska i svijet" u izlaganju pod naslovom "Hrvatski prioriteti u UN-u" veleposlanik RH pri UN-u dr. Ivan Šimonović.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Hrvatskoj diplomaciji pri UN-u nameću se
dvije skupine tema - one koje su 'naslijeđene' iz razdoblja borbe za
samostalnost i teritorijalnu cjelovitost RH i teme budućnosti kojima
Hrvatska prelazi u novo razdoblje borbe za kvalitetu života, rekao je
na početku poslijepodnevnog rada simpozija "Hrvatska i svijet" u
izlaganju pod naslovom "Hrvatski prioriteti u UN-u" veleposlanik RH
pri UN-u dr. Ivan Šimonović. #L#
U prvu skupinu tema, osim završetka mandata UNTAES-a, pripadaju
prisutnost promatrača UN-a na Prevlaci, Međunarodni sud u Hagu i
sukcesija bivše SFRJ.
"Hrvatski je interesni prioritet da nakon 15. srpnja Ujedinjeni
narodi u hrvatskome Podunavlju budu prisutni samo kroz svoju civilnu
komponentu, i to sa suženim mandatom", rekao je dr. Šimonović.
Što se Prevlake tiče, istaknuo je hrvatski veleposlanik pri UN-u,
internacionalizaciju tog pitanja treba privoditi kraju i promatračima
poslati jasnu poruku da im se mandat ne namjerava produžiti nakon 15.
siječnja 1998. godine.
"Međunarodni sud za ratne zločine dosad nije opravdao povjerenje:
samo 74 optužena, osam pritvorenih i tek dva osuđena preskroman su
rezultat", rekao je dr. Šimonović, i sadašnje stanje nazvao situacijom
"inverzivnog Nuernberga: sudi se uglavnom žrtvama agresije" jer su od
osam zatvorenih četvorica Hrvati, dvojica Muslimani, a tek dvojica
Srbi.
Hrvatsko stajalište glede sukcesije od početka je bilo principijelno,
u skladu s mišljenjem Badinterove komisije, istaknuo je dr. Šimonović.
"U međunarodne organizacije SRJ može ulaziti isključivo kao nova
država, nakon ispunjenja uvjeta koji se traže od novih članica", rekao
je dr. Šimonović uz dodatak da bi neriješeno pitanje sukcesije
dugoročno nepovoljno djelovalo na uspostavu trajnog mira i stabilnosti
na jugoistoku Europe.
O razvoju odnosa između Hrvatske i UN-a govorili su također zamjenik
ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, pomoćnik ministra vanjskih
poslova Neven Madey te veleposlanik Mario Nobilo i ministar savjetnik
u misiji RH pri UN-u u New Yorku Vladimir Drobnjak.
Prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova dr. Sanadera, odnos
Hrvatske i UN-a u pet godina hrvatskog članstva u toj najvažnijoj
svjetskog organizaciji obilježeno je dvama prevladavajućim aspektima:
aktivnim djelovanjem hrvatske diplomacije u sustavu UN-a te nazočnošću
mirovnih snaga UN-a na tlu Hrvatske, čime je Hrvatska na ubrzani način
i u najkraćem vremenu upoznala sustav UN-a i mnoge od njegovih mnogih
sastavnica izravno ili neizravno uključenih u rješavanje krize na
prostoru bivše Jugoslavije.
Prema riječima pomoćnika ministra vanjskih poslova Nevena Madeya, u
odnosima Hrvatske i UN-a nastupa nova faza u kojoj će međunarodna
nazočnost u Hrvatskoj putem UN-a i OESS biti bitno smanjena, a glavne će
zadaće biti održavanje stabilnosti u regiji te prilagođavanje
europskim standardima.
U nastavku simpozija bilo je riječi o suradnji Hrvatske i
specijaliziranih agencija u sustavu UN-a te posebno UNESCO-a, zatim o
ulasku Hrvatske u Vijeće Europe i njezinom iskustvu u radu u toj
organizaciji kao i o daljnjim koracima u uključivanje u euroatlantske
integracije. Također je bilo govora o uključivanju Hrvatske u
međunarodne gospodarske integracije te značenju Washingtonskih
sporazuma za mirovni proces u Bosni i Hercegovini.
Simpozij "Hrvatska i svijet" završava zaključnim govorom
potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova i
predsjednika Organizacijskog odbora simpozija dr. Mate Granića.
(Hina) dam/ii fp
261703 MET may 97