- ZAPOČEO SIMPOZIJ "HRVATSKA I SVIJET"

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Prisjećanje na trnovit put koji je u proteklih sedam godina prošla RH, ocjena njezina današnjeg položaja u svijetu, odnosi s UN i euroatlantskim asocijacijama ciljevi su jednodnevnog simpozija "Hrvatska i svijet", rekao je otvarajući simpozij potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. U uvodnom izlaganju pod naslovom "Strateške odrednice hrvatske vanjske politike i uloga predsjednika Tuđmana", dr. Granić podsjetio je na međunarodne i regionalne okolnosti u kojima je nastala hrvatska država. "Konstanta Tuđmanove vanjske politike jest čvrsto i trajno, ali i realističko opredjeljenje za postupno uraštanje u euroatlantske integracijske procese s dvije osnovne sastavnice: 1. Rano unutarnje harmoniziranje sa standardima europske demokracije i tržišnog gospodarstva sa svrhom priključenja europskim integracijskim procesima i 2. Visok stupanj odgovornosti i suradnje u odnosima s Međunarodnom zajednicom - posebice s EU i UN - pri njezinim nastojanjima za rješenje krize. Dr. Granić potom je podsjetio da je, uz uvjeravanje međunarodne zajednice da je SFRJ prestala postojati raspadom, a ne kao posljedica odcjepljenja Hrvatske i Slovenije, bitka pretpostavka za međunarodno priznanje RH bila internacionalizacija problema velike srpske agresije na RH". "U toj prvoj fazi novije hrvatske povijesti internacionalizacija se može smatrati najvećim vanjskopolitičkim postignućem i uspjehom mlade hrvatske diplomacije, što znači i države", rekao je dr. Granić. Tek kao suverena i punopravna članica Međunarodne zajednice RH mogla se učinkovito uključiti u razrješenje krize u susjednoj BiH, rekao je ministar Granić, posebno istaknuvši presudnu ulogu hrvatske vanjske politike pri razradi i sklapanju washingtonskih sporazuma, koji su postali temeljem ustroja Federacije BiH, ali i daytonske BiH. "Tim sporazumom osigurana je opstojnost i ravnopravnost hrvatskoga naroda, za što se RH od početka zalagala. Nakon 1993. hrvatska državna i vanjska politika započinje proces de-internacionalizacije. Diplomacijom se postiže promjena potpuno pasivnog mandata UNPROFOR-a u aktivniji UNCRO-a, čime se djelovanje UN ograničava na privremeno okupirani dio hrvatskog teritorija. Diplomatske su uspjehe pratili i vojni - oslobađanje dubrovačkog područja i akcija Maslenica i Medak. Vojnim operacijama Bljesak i Oluja u RH i Maestral u BiH, RH u cijelom kriznom području mijenja ravnotežu vojne i političke moći, čime stvara novu prigodu mirovnom procesu, što rezultira daytonskim sporazumom. U svemu tomme ključna je uloga predsjednika Tuđmana, rekao je Granić i naglasio "ono što se ponekad međunarodnim promatračima i vanjskim protagonistima raspleta krize činilo kao tvrdi nacionalizam bilo je tek nepopustiva obrana bitnih nacionalnih interesa, a ono što se na domaćem planu katkad činilo kao Tuđmanova savitljivost vodilo je jasnom cilju uraštanja RH u europske i transatlanske integracijske procese". Istaknuvši kako je uključenje u euroatlantske integracije bitna odrednica hrvatske vanjske politike, ministar Granić rekao je kako napredovanje RH u tim procesima ne odražava u potpunosti naš doprinos raspletu krize. "RH ne želi biti talac međunarodne zajednice i ne želi da je se zadržava u sadašnjoj fazi europskog integracijskog procesa", rekao je Granić. "Opetovane odgode ili usporavanje pristupa RH integracijskim procesima pod izlikom potrebe povećanja hrvatske kooperativnosti u mirovnom procesu u BiH može biti kontraproduktivno, rekao je Granić. Stalan pritisak koji se čini na RH, usprkos visokom stupnju koperativnosti, naglasio je Granić mmogao bi imati dugoročni destabilizirajući učinak, i u tom pogledu posebno se osvrnuo na potrebu dovršenja mandata UNTAES-a. Dr. Granić izlaganje je završio izrazivši uvjerenost kako će se, zahvaljujući poziciji koju je RH postigla dosadašnjom provedbom strategijskih odrednica, odnosi s međunarodnom zajednicom i dalje uspješno razvijati. U nastavku prvog dijela simpozija nakon dr. Granića govorili su predstojnik Ureda Predsjednika Hrvoje Šarinić, premijer Zlatko Mateša i ministar obrane Gojko Šušak. (Hina - nastavlja se) dam sb 261133 MET may 97