ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Predviđenim povećanjem željezničkog prometa do 2001. godine transportni bi učinak mogao premašiti prijeratni za 50 do 60 posto, stoji u izvješću o stanju, sanaciji, restrukturiranju i razvoju Hrvatskih
željeznica (HŽ), o kojemu će uskoro raspravljati zastupnici Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora. To je javno poduzeće, u sklopu spomenutog izvješća, predložilo i mjere financijske konsolidacije i povećanja učinkovitosti svoga poslovanja.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Predviđenim povećanjem željezničkog
prometa do 2001. godine transportni bi učinak mogao premašiti
prijeratni za 50 do 60 posto, stoji u izvješću o stanju, sanaciji,
restrukturiranju i razvoju Hrvatskih željeznica (HŽ), o kojemu će
uskoro raspravljati zastupnici Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora.
To je javno poduzeće, u sklopu spomenutog izvješća, predložilo i
mjere financijske konsolidacije i povećanja učinkovitosti svoga
poslovanja. #L#
Transportni učinak u HŽ-u trebao bi biti uvećan već ove godine.
Primjerice, navodi se u izvješću, otvaranjem magistralne pruge
Dobova-Zagreb-Tovarnik ove će godine učinak dosegnuti približno 40
posto predratnoga, a u 1998. godini porast će do 45 posto, što bi
značilo i između 50 i 60 milijuna kuna financijskog učinka.
Ove će se godine povećati i prijevoz na pruzi Rijeka-Zagreb-
Koprivnica, čiji transportni učinak izravno ovisi o uspješnom
poslovanju Luke Rijeka.
Osim toga, povećanje prometa ove se godine očekuje i u lukama Ploče,
Split, Šibenik i Zadar, što će također utjecati na povećanje
transportnog učinka na željeznici, uz otvaranje prometa Dravom i
Dunavom te osposobljavanje luka u Osijeku i Vukovaru, kojima bi se
promet povećao za otprilike milijun tona na godinu.
Također, u HŽ-u najavljuju kako će do kraja godine riješiti i status
nerentabilnih pruga, smanjiti broj vlakova, promijeniti tarifni sustav
u putničkom prometu te privatizirati ili prodati nekretnine koje nisu
u funkciji procesa prijevoza i budućeg razvoja.
Usporedo s provedbom ostalih mjera, u HŽ-u najavljuju i rješavanje
problema viška zaposlenih, naplatu zaostalih potraživanja od Zajednice
Jugoslavenskih željeznica, koja bez kamata iznose 18,3 milijuna ekija,
te racionalizaciju zaliha.
Spomenute mjere nužne su zbog nedovoljnog ulaganja u željezničku
infrastrukturu i prijevozne kapacitete u posljednjih pet godina,
smatraju u HŽ-u dodajući kako je upravo zbog toga smanjena performansa
željezničkih kapaciteta.
Dugoročnim mjerama razvitka željezničkog prometa, tj. do 2001.
godine, u HŽ-u planiraju uložiti 3,41 milijardu kuna u područje
infrastrukture i 3,76 milijardi kuna u područje prijevoza.
(Hina) at sbo
261103 MET may 97