ZAGREB, 21. svibnja (Hina)
ZAGREB - Povratak svih izbjeglica i prognanika složena je zadaća kojoj
hrvatska država pristupa ozbiljno i odgovorno, rekao je u srijedu
potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić.
Pravo prognanika i izbjeglica, pa tako i hrvatskih Srba, na povratak
je neupitno, no povratak mora biti organiziran i tek onda hrvatska
država za njega može odgovarati, izjavio je Granić. Ponovio je kako je
o tome bilo dosta riječi na nedavnom sastanku s američkom državnom
tajnicom Madeleine Albright.
Granić je ustvrdio da mehanizmi povratka moraju biti dogovoreni.
Improvizacija, kao što je to nedavno bio slučaj u Kostajnici, rađa
opasnost od incidenata. Napomenuo je, međutim, kako se cjelokupan
proces povratka prognanika i izbjeglica ne može promatrati izvan
konteksta događaja od samog početka rata 1991. godine kada su Hrvati
bili ubijani i istjerivani iz svojih domova.
Granić je podsjetio kako se u sklopu programa koji su izradili
hrvatska Vlada, UNTAES i UNHCR predviđa povratak Hrvata na prostor
hrvatskoga Podunavlja, ali i Srba, koji se trenutačno tamo nalaze,
na područja Hrvatske s kojih su otišli.
Govoreći o dinamici procesa uključivanja Hrvatske u zapadnoeuropske i
euroatlantske integracije, što je hrvatski strateški cilj, Granić je
rekao da će "Hrvatska radije biti strpljiva, nego prihvatiti neke
mehanizme koji bi bili suprotni hrvatskom nacionalnom i državnom
interesu, a posebice neće prihvatiti asocijacije na području
jugoistoka Europe". Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti
za stabilizaciju stanja u regiji, no ne želi biti talac nespremnosti
drugih na suradnju, istaknuo je Granić.
Prema Granićevim riječima, realno je očekivati da se do jeseni nastave
pregovori između Hrvatske i Europske unije o odmrzavanju PHARE
programa i postizanju sporazuma o suradnji.
ZAGREB - Simpozij pod nazivom "Hrvatska i svijet", u prigodi 7.
obljetnice uspostave suverene hrvatske države, 5. obljetnice prijema
Hrvatske u članstvo UN-a i 75. rođendana predsjednika RH dr. Franje
Tuđmana, održat će se sljedećeg ponedjeljka u Zagrebu, najavljeno je u
srijedu iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova koje je organizator
simpozija.
O političkim, gospodarskim i sigurnosnim odrednicama hrvatske
vanjskopolitičke strategije govorit će u uvodnom dijelu simpozija
ministar vanjskih poslova Mate Granić, premijer Zlatko Mateša i
ministar obrane Gojko Šušak. O ličnosti i ulozi hrvatskoga
predsjednika u stvaranju hrvatske države i učvršćenju njezinog
položaja na međunarodnoj pozornici izlagat će predstojnik Ureda
predsjednika Hrvoje Šarinić.
Među stranim gostima, koji će govoriti u nastavku simpozija,
najavljeni su bivši njemački, mađarski i austrijski ministri vanjskih
poslova Hans-Dietrich Genscher, Geza Jeszensky i Alois Mock,
prijelazni upravitelj za hrvatsko Podunavlje Jacques Klein, nekadašnji
izaslanik američkog predsjednika za područje bivše Jugoslavije Charles
Redman, te bivši francuski veleposlanik u Zagrebu i zamjenik voditelja
misije europskih promatrača na početku rata u Hrvatskoj Georges-Marie
Chenu.
WASHINGTON - Američka administracija imenovala je posebnog
veleposlanika za pitanja ratnih zločina, kako bi pokazala da čini sve
što je moguće za osiguranje trajnog mira u BiH, piše u srijedu
Washington Post.
David Scheffer je imenovan samo dva dana prije dugo očekivanog govora
američke državne tajnice Madeleine Albright o stanju u BiH.
State Department je u utorak najavio odlazak Madeleine Albright u BiH
potkraj ovog mjeseca.
"Washington Post" prenosi kako je vjerojatno da će Albrightova u BiH,
uz Sarajevo, posjetiti Brčko i Banja Luku što treba tumačiti kao
signal da je voljna razgovarati s umjerenim Srbima.
GOETTINGEN - Sud u njemačkom gradu Goettingenu u srijedu je zabranio
protjerivanje jednog izbjeglice iz BiH u njegovu domovinu.
U obrazloženju presude se navodi da tom izbjeglici, Muslimanu, nije
moguć povratak u njegovo rodno mjesto u BiH budući da je pod srpskom
upravom.
BRUXELLES - Vijeće NATO-a je u srijedu potvrdilo proširenje programa
vojne suradnje Partnerstva za mir s neutralnim i zemljama istočne
Europe, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Ta će odluka biti službeno potvrđeno krajem sljedećeg tjedna u
Portugalu na polugodišnjem sastanku ministara vanjskih poslova
NATO-a.
Tijekom tog zasjedanja, ministri će "također najaviti službeno
osnivanje Vijeća euroatlantskog partnerstva" koje treba preuzeti
odgovornost za političke i vojne odnose NATO-a s istočnoeropskim i
neutralnim partnerima.
LOME - Nekoliko desetaka suradnika svrgnutog zairskog predsjednika
Mobutua Sese Sekoa u srijedu je otputovalo iz Lome u Ndjamenu.
Vlasti Čada prihvatile su njihov dolazak.
Mobutu, koji se od nedjelje nalazi u Lomeu, pridružit će im se
čim mu to dopusti zdravstveno stanje, potvrdio je togoanski ministar
vanjskih poslova Koffi Panou.
SOFIJA - Bugarski je parlament u srijedu potvrdio vođu Unije
demokratskih snaga (UDF) Ivana Kostova novim premijerom.
Kostov je iz prijašnje, prijelazne vlade zadržao pet ministara, među
kojima zamjenika bivšeg premijera i ministra industrije Aleksandra
Boškova i ministra unutarnjih poslova Bogomila Boneva, koji će
nastaviti svoju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Svoje su položaje zadržali i ministar obrane Georgij Ananijev,
ministar transporta Wilhelm Kraus i ministar društvene politike Ivan
Nejkov.
Predsjedatelj bivšeg parlamentarnog Odbora za proračun i financije
Muravej Radev postao je ministar financija, a potpredsjednica UDF-a
Madežda Mihajlova ministrica vanjskih poslova.
ANKARA - Ured javnog tužitelja u Turskoj zatražio je u srijedu zabranu
djelovanja Stranke blagostanja premijera Necmetina Erbakana.
Tužitelj Vural Savas pozvao je Ustavni sud da zbog ugrožavanja
sekularizma, kao temelja suvremene turske države stavi Stranku
blagostanja izvan zakona.
ANKARA - Sirija, Irak i Iran rasporedili su svoje vojne postrojbe uz
granicu kurdske enklave u sjevernom Iraku gdje je turska vojska prošli
tjedan pokrenula veliku vojnu operaciju protiv kurdskih pobunjenika.
"Sirija je svoju vojsku postavila uz sjevernoiračku granicu koristeći se
izgovorom da se radi o vojnim vježbama", javlja agencija Anadolija.
Iran i Irak su također rasporedili svoje postrojbe u sjevernom Iraku,
javlja Anadolija optužujući te tri zemlje da pokušavaju pomoći
Kurdima.
KAIRO - Palestinski vođa Jaser Arafat i egipatski predsjednik Hosni
Mubarak razgovarali su u srijedu u Kairu o problemima s kojima je
suočen bliskoistočni mirovni proces.
Dvojica su dužnosnika razgovarala o bezizlaznoj situaciji u kojoj se
sada nalaze mirovni pregovori između Palestinaca i Izraelaca.
Arafat je izjavio da Bliski istok ide "prema ponoru", ako se politika
izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ne zaustavi.
JERUZALEM -Izrael će odboru za ljudska prava pri UN-u uputiti
prosvjednu notu zbog odluke palestinskih vlasti da osobama koje
Izraelcima prodaju zemljište prijeti smrtna kazna.
"Tajnik vlade koji je ujedno i predsjednik vladinog Foruma za
praćenje antisemitizma u svijetu će UN-u uputiti žalbu zbog spomenute
odluke palestinskih vlasti", stoji u priopćenju premijera Benjamina
Netanyahua i dodaje kako je odluka "u srži rasistička i antisemitska".
MOSKVA - Rusko vojno tužilaštvo je u srijedu izdalo uhidbeni nalog za
nekadašenjg bliskog suradnika predsjednika Borisa Jeljcina generala
Konstantina Kobetsa.
Kobets (57) je u utorak smijenjen s položaja zamjenika ministra
obrane, nakon toga izbačen iz vojske i u srijedu uhićen.
Optužen je za nezakonito poslovanje s trgovačkim tvrtkama, pronevjeru
i nezakonito posjedovanje oružja. Kobets odbija sve optužbe.
MOSKVA - Predsjednici Rusije i Litve, Boris Jeljcin i Algirdas
Brasauskas, dogovorili su se u telefonskom razgovoru u srijedu da će
ove jeseni u Moskvi potpisati sporazum o granicama.
Taj sporazum bit će važan čimbenik za stvaranje međusobnog povjerenja
između Rusije i Litve. Jeljcin i Brasauskas su u razgovoru potvrdili
namjere da prošire dobrosusjedske odnose.
BRATISLAVA - Predsjednik Michal Kovač je u srijedu potvrdio održavanje
referenduma o ulasku Slovačke u NATO i izravnom glasovanju za šefa
države 23. i 24. svibnja, kao što je bilo predviđeno.
On je na taj način odbio traženje slovačkog ministra unutarnjih
poslova Gustava Krajčija da se referendum odgodi, u očekivanju odluke
Ustavnog suda o pravnoj utemeljenosti promjene Ustava putem
referenduma.
Promjena se tiče izbora predsjednika, kojeg je do sada birao
parlament tropetinskom većinom od 150 zastupnika.
BELFAST - Izaslanstvo Sinn Feina, na čelu s Martinom McGuinessom,
sastalo se u srijedu, prvi put nakon 15 mjeseci, u Stormontu, blizu
Belfasta, s predstavnicima Britanskog ministarstva za Sjevernu Irsku.
"Sinn Fein snažno želi da se izađe iz slijepe ulice i da se stvari
pomaknu prema mirnom rješenju", rekao je Mcguinness.
U izaslanstvu Sinn Feina su četvorica članova, među kojima uz
McGuinnessa i Gerry Kelly - koji je već vodio pregovore s Londonom od
1994. do 1996. godine. Vladino izaslanstvo vodi Quentin Thomas koji je
također sudjelovao u pregovorima od 1994. do 1995. godine.
(Hina) fp fp
211559 MET may 97
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
Njemački veleposlanik: Trump želi redefinirati ustavni poredak
Više od 70 uhićenih na propalestinskom skupu u Londonu
Trumpovu inauguraciju poremetila hladnoća
Trump želi u Kinu u prvih 100 dana mandata
Prekid vatre u Gazi počinje u nedjelju ujutro
Najava događaja - fotografije - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - sport - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - kultura - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - svijet - za nedjelju, 19. siječnja