ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - "Hrvatski vanjski dug mogao bi do kraja godine dosegnuti 6,1 milijardi dolara, što je 67 posto više nego 1996. godine, a hrvatske banke drže u inozemstvu 1,4 milijarde dolara nove devizne štednje... Tu je
točnu konstataciju ('mogao bi...') uputio saborski zastupnik premijeru Mateši smjerajući od nje napraviti pitanje, pače alarmno zvonce. Kakvo pitanje, takav odgovor: Mateša je uzvratio tvrdnjom kako vanjski dug sad iznosi 4,7 milijardi dolara, ali da kao takav nije zabrinjavajući (s obzirom na veličinu brutto-proizvoda), te da je držanje štednje u inozemstvu stvar odluke Narodne banke Hrvatske", piše u sutrašnjem Vjesniku Vedran Kukavica u uvodu članka i u nastavku analizira "zašto u nas (znani i neznani) svako malo javnost hoće uzmeniriti navodnom prezaduženošću Hrvatske".
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - "Hrvatski vanjski dug mogao bi do kraja
godine dosegnuti 6,1 milijardi dolara, što je 67 posto više nego 1996.
godine, a hrvatske banke drže u inozemstvu 1,4 milijarde dolara nove
devizne štednje... Tu je točnu konstataciju ('mogao bi...') uputio
saborski zastupnik premijeru Mateši smjerajući od nje napraviti
pitanje, pače alarmno zvonce. Kakvo pitanje, takav odgovor: Mateša je
uzvratio tvrdnjom kako vanjski dug sad iznosi 4,7 milijardi dolara,
ali da kao takav nije zabrinjavajući (s obzirom na veličinu
brutto-proizvoda), te da je držanje štednje u inozemstvu stvar odluke
Narodne banke Hrvatske", piše u sutrašnjem Vjesniku Vedran Kukavica u
uvodu članka i u nastavku analizira "zašto u nas (znani i neznani)
svako malo javnost hoće uzmeniriti navodnom prezaduženošću Hrvatske".
#L#
"Stara isprazna logika 'dug je zao drug' baulja hrvatskim medijskim i
političkim prostorom ne htijući i ne mogavši shvatiti kako ponašanje
države na svjetskom financijskom tržištu ne određuju apsolutni odnosi
zaduženosti, već unutargospodarske okolnosti i perspektive i sve ono
što određuje mogućnosti servisirnja tih 'dugova'", komentira Kukavica,
a kao potvrdu navodi primjere nekih europskih zemalja. Izdvaja primjer
poljskog duga od 40 milijardi dolara, mađarskog 27, slovenskog oko 4,
kao i "gospodarski 'snažne Jugoslavije" od 9 milijardi i pita "je li
onda za Hrvatsku previše ovih današnjih 4,7 milijardi?" Dodaje kako
taj dug u odnosu na brutto-proizvod u Češkoj zauzima 36 posto,
Mađarskoj 62 posto i Sloveniji 22 posto, i komentira: "Ako Slovencima
treba vrijednosti trogodišnjeg izvoza da bi statistički pokrili visinu
zaduženja, a Česima jedna i pol godina, zašto bi Hrvate zabrinjavala
visina duga jednaka otprilike jednogodišnjem izvozu".
Na kraju napominje: "Jest, dug će rasti. Zašto? Zato što donedavno
Hrvatskoj nije nitko nudio čak ni nepovoljan zajam, nego se, pače,
jedva izborila za preuzimanje 'svog' dijela dugova bivše Jugoslavije.
pa ipak su hrvatska zaduženja - sadašnja, a valjda i buduća - vrlo
transparentna te omeđena nadzorom i odlukama Sabora i Vlade. Svi
novopreuzeti zajmovi imaju poznatu, javnu, namjenu kao i poznate
uvjerte servisiranja. No, eto, imaju i zlonamjernu pratnju
politikantstva lišenog svakog obzira prema činjenicama. Komu je takvo
politikantstvo dužno i koliko smo ga još dužni slušati?"
(Hina) mc
152353 MET may 97