VEČERNJI LIST: TKO SU METE PŠENIČNE GRUDE

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - "Hoće li strelice odapete iz saborskog istražnog povjerenstva za robne zalihe prema predsjedniku, potpredsjedniku i ukupnoj Vladi pogoditi mete?", pita Deana Knežević u uvodu osvrta na rezultate istrage o 'pšeničnoj aferi'. Novinarka u današnjem Večernjem listu navodi kako je uoči saborske rasprave o rezultatima istrage stanje "bilo pomalo paradoksalno: zastupnici vladajuće stranke i oporbenjaci prvi put su se brzo složili o tome da se odgovornost za 'pšeničnu aferu' i funkcioniranje robnih rezervi mora protegnuti do vrha Vlade, ali unatoč tome malo je tko vjerovao da će ta pšenična gruda, iako je od početka bilo jasno kamo se kotrlja, doista za sobom povući i samog premijera. Bilo bi to prvi put da se Vlada ruši iz parlamenta, k tome faktički na inicijativu oporbe, a ne iza zatvorenih vrata i s najviše točke odlučivanja vladajuće stranke", komentira novinarka. Upitavši zatim "kako to da pripadnici HDZ-ove desnice tako spremno dočekuju prijedlog iz opozicijskoga bloka da se za odgovornost poškakljaju predsjednik i potpredsjednik Vlade", novinarka piše: "Prigovori o terećenju uglavnom skladištarske razine odgovornih, koji su uslijedili nakon prvih nalaza povjerenstva, vjerojatno su bili prevelik teret i za jedne i za druge. Vjerojatno da se kao motiv ne mogu isključiti ni neki unutarstranački, a sad možda i međustranački računi, no to je teško dokazati. K tome, ili na prvome mjestu, šef vlade formalno je odgovoran i onda kad nije izravno kriv. (...) Premijera se formalno može teretiti za svako tanko mjesto u funkcioniranju države, premda u aktualnom rasporedu političke moći on prema tome mjestu možda i nije imao slobodne ruke. I prije nego što je stvarno zaključen, slučaj s robnim rezervama postao je poučan. Unatoč svemu, na početku saborskog zasjedanja šef je Vlade u dobroj formi odgovarao na zastupnička pitanja, ostavljajući dojam da i tu novu situaciju kreiranu zaključcima istražnog povjerenstva prihvaća kao nešto što ide u rok službe. Premijerska funkcija ne ubraja se u nedodirljive, što potvrđuje i broj Matešinih prethodnika. U njegovoj priči više je novih elemenata, no ishod još treba pričekati", kaže na kraju Deana Knežević. (Hina) dd 250740 MET apr 97