ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj je danas, nakon rata, u minskim poljima "ostalo" oko tri milijuna mina. To je podatak po kojemu je Hrvatska, na žalost, na drugomu mjestu u svijetu, odmah iza Bosne i Hercegovine, po broju mina
u omjeru s brojem stanovnika. Zbog izrazite važnosti toga pitanja u nas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) nastoji procijeniti i približiti ulogu znanosti u razvoju što djelotvornijih metoda otkrivanja i uklanjanja mina. Time HAZU slijedi i tradiciju vodećih znanstvenih i kulturnih ustanova u svijetu, istaknuo je akademik Ivo Šlaus, otvarajući danas u Akademijinoj palači u Zagrebu savjetovanje o spomenutoj temi, što ga je organizirao Odsjek za filozofiju HAZU. Na savjetovanju su bili nazočni članovi HAZU i drugi ugledni znanstvenici i stručnjaci, koji su na okruglom stolu izvijestili o modernim fizikalnim, kemijskim, biološkim i radarsko-tehnološkim metodama otkrivanja i uklanjanja mina.
OTKRIVANJA I UKLANJANJA MINA
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj je danas, nakon rata, u
minskim poljima "ostalo" oko tri milijuna mina. To je podatak po
kojemu je Hrvatska, na žalost, na drugomu mjestu u svijetu, odmah iza
Bosne i Hercegovine, po broju mina u omjeru s brojem stanovnika. Zbog
izrazite važnosti toga pitanja u nas Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti (HAZU) nastoji procijeniti i približiti ulogu znanosti u
razvoju što djelotvornijih metoda otkrivanja i uklanjanja mina. Time
HAZU slijedi i tradiciju vodećih znanstvenih i kulturnih ustanova u
svijetu, istaknuo je akademik Ivo Šlaus, otvarajući danas u
Akademijinoj palači u Zagrebu savjetovanje o spomenutoj temi, što ga
je organizirao Odsjek za filozofiju HAZU. Na savjetovanju su bili
nazočni članovi HAZU i drugi ugledni znanstvenici i stručnjaci, koji
su na okruglom stolu izvijestili o modernim fizikalnim, kemijskim,
biološkim i radarsko-tehnološkim metodama otkrivanja i uklanjanja
mina. #L#
Po podatcima, dometnuo je Šlaus, ratni su sukobi za posljedicu
diljem svijeta ostavili i oko 120 milijuna mina, od kojih je velik
broj "namijenjen" uništavanju ljudi. I dok je samo pet do deset
američkih dolara potrebno za proizvodnju jedne mine, 500 do 1000
dolara u prosjeku treba da se jedna mina otkrije i razminira, objasnio
je Šlaus. Sukladno tim brojkama Hrvatska bi, rekao je, za uklanjanje
svih "posijanih" mina trebala osigurati "samo" tri milijarde dolara, u
što uopće nisu uključeni troškovi školovanja i pripreme prijeko
potrebna visokostručnoga kadra. Iako su u Hrvatskoj rezultati u
razminiranju zavidni, po standardima Ujedinjenih naroda u svijetu se
ukloni 80.000 mina na godinu, a slijedom toga standarda, rekao je
akademik Šlaus, razminiranje bi u Hrvatskoj trajalo više od 200
godina.
Pozdravljajući nazočne, predsjednik HAZU akademik Ivan Supek
izvijestio je da je problemima mina i razminiranja posvećena velika
pozornost i na skupu predstavnika europskih i svjetskih akademija
znanosti i umjetnosti prošli tjedan u Rimu.
Dosadašnje metode otkrivanja nisu dostatne da bi se izvanredno važno
pitanje uklanjanja mina što prije riješilo, istaknuo je prof. dr.
Vladimir Knapp, predsjednik Hrvatske pagvaške grupe. Poradi razvoja i
primjene novih uspješnijih metoda otkrivanja mina znanstvenici će i
stručnjaci okupljeni u Radnoj, tj. Savjetodavnoj grupi HAZU, među
ostalim, predložiti da Ministarstvo znanosti i tehnologije odobri
financiranje projekta kojega će nositelj biti HAZU. Zadaća bi toga
projekta bila, objasnio je Knapp, praćenje i uključenje u znanstveni
razvoj, prikupljanje dokumentacije i povezivanje sa znanstvenim
ustanovama i središtima koji usavršavaju metode otkrivanja i
uklanjanja mina.
Na temelju podataka dobivenih na Pagvaškoj konferenciji prošle godine
u Finskoj bit će predloženo da Ministarstvo obrane putem svojih
stručnjaka uspostavi stručne veze s odgovarajućim državnim udrugama u
Južnoj Africi gdje je, rekao je Knapp, razvijena nova metoda
otkrivanja i uklanjanja mina, koja na nov i originalan način
iskorištava biološke sposobnosti pasa.
(Hina) ip dd
121843 MET may 97