ZAGREB, 8. svibnja (Hina) WASHINGTON - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je pozvalo na brzu i cjelovitu provedbu volje birača izražene na izborima 13. i 14. travnja i na što skoriju uspostavu tijela lokalnih vlasti u hrvatskom
Podunavlju. "Vijeće sigurnosti dijeli procjene prijelaznog upravitelja da je održavanje ovih izbora bio ključni potez u daljnjem napretku u mirnoj reintegraciji regije i da predstavlja značajni korak u legitimnom predstavljanju lokalnog stanovništva u hrvatskom ustavnom i pravnom sustavu", ističe se u predsjedničkoj izjavi donesenoj u New Yorku. Vijeće "poziva na brzu uspostavu novoizabranih tijela lokalne uprave i brzu i potpunu provedbu koraka iz Temeljnog sporazuma i pisma hrvatske Vlade od 13. siječnja 1997, uključivši uspostavu Zajedničkog vijeća općina i imenovanje lokalnih Srba na zajamčene položaje u parlamentarnim i upravnim strukturama Hrvatske". Predsjedničkom se izjavom naglašava zaključak prijelaznog upravitelja da izbore u Podunavlju nisu pratile nikakve nepravilnosti ili nasilje. "Vijeće pozdravlja dobru volju i duh suradnje kojeg su pokazale strane u procesu". Vijeće sigurnosti UN-a istaknulo je značaj "dvosmjernog povratka svih prognanih osoba u Hrvatskoj, kao i pravo stanovnika države da slobodno izaberu gdje žele živjeti". U tom kontekstu Vijeće pozdravlja sporazum zajedničke radne skupine o operativnim postupcima povratka i poziva hrvatsku Vladu na striktnu provedbu tog sporazuma. Predsjedničkom izjavom naglašava se da "strogo poštiv
ZAGREB, 8. svibnja (Hina)
WASHINGTON - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je pozvalo na brzu i
cjelovitu provedbu volje birača izražene na izborima 13. i 14. travnja
i na što skoriju uspostavu tijela lokalnih vlasti u hrvatskom
Podunavlju.
"Vijeće sigurnosti dijeli procjene prijelaznog upravitelja da je
održavanje ovih izbora bio ključni potez u daljnjem napretku u mirnoj
reintegraciji regije i da predstavlja značajni korak u legitimnom
predstavljanju lokalnog stanovništva u hrvatskom ustavnom i pravnom
sustavu", ističe se u predsjedničkoj izjavi donesenoj u New Yorku.
Vijeće "poziva na brzu uspostavu novoizabranih tijela lokalne uprave
i brzu i potpunu provedbu koraka iz Temeljnog sporazuma i pisma
hrvatske Vlade od 13. siječnja 1997, uključivši uspostavu Zajedničkog
vijeća općina i imenovanje lokalnih Srba na zajamčene položaje u
parlamentarnim i upravnim strukturama Hrvatske".
Predsjedničkom se izjavom naglašava zaključak prijelaznog upravitelja
da izbore u Podunavlju nisu pratile nikakve nepravilnosti ili nasilje.
"Vijeće pozdravlja dobru volju i duh suradnje kojeg su pokazale strane
u procesu".
Vijeće sigurnosti UN-a istaknulo je značaj "dvosmjernog povratka svih
prognanih osoba u Hrvatskoj, kao i pravo stanovnika države da slobodno
izaberu gdje žele živjeti". U tom kontekstu Vijeće pozdravlja sporazum
zajedničke radne skupine o operativnim postupcima povratka i poziva
hrvatsku Vladu na striktnu provedbu tog sporazuma.
Predsjedničkom izjavom naglašava se da "strogo poštivanje ljudskih
prava, uključivši prava pripadnika manjina u čitavoj zemlji ostaje
ključni preduvjet za uspjeh procesa reintegracije".
"Vijeće poziva obje strane da surađuju u dobroj vjeri, na osnovu
Temeljnog sporazuma, kako bi se osigurao usjeh procesa reintegracije".
Na kraju Vijeće napominje da očekuje preporuke glavnog tajnika za
daljnju prisutnost UN-a, moguće u obliku restrukturiranog UNTAES-a na
daljnjih šest mjeseci počevši od 16. srpnja ove godine.
Sadašnji mandat UNTAES-a ističe 15. srpnja ove godine.
WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović ocijenio je
u četvrtak da predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN-a o izborima u
hrvatskom Podunavlju odražava i stajališta hrvatske Vlade o idućim
koracima u mirnoj reintegraciji tog područja u ustavno-pravni poredak
zemlje. "Vijeće sigurnosti naglašava kako su ovi izbori ključni korak
u daljnjem napretku mirne reintegracije te uključivanja stanovništva
hrvatskog Podunavlja u hrvatski ustavni i pravni sustav. Također,
potpuno u skladu sa željama hrvatske Vlade, i Vijeće sigurnosti
podstiče na brzu i potpunu primjenu rezultata izbora te što brže
formiranje novih legitimno izabranih lokalnih organa vlasti", ističe
se u izjavi stalnog hrvatskog predstavnika pri UN-u objavljenoj u New
Yorku.
SKOPLJE - Izaslanstvo hrvatske Vlade koje predvodi premijer mr. Zlatko
Mateša doputovalo je u četvrtak poslijepodne u Skoplje, a u zračnoj
luci Petrovec goste iz Hrvatske s državnim i vojnim počastima dočekao
je premijer Branko Crvenkovski sa suradnicima i hrvatski veleposlanik
u Skoplju dr. Onesin Cvitan. Nakon svečanog dočeka u sjedištu
makedonske vlade su oko 17.00 sati počeli službeni razgovori, koji će
biti nastavljeni i u petak za kada se predviđa i potpisivanje Ugovora
o slobodnoj trgovini između dviju zemalja i Ugovora o socijalnom
osiguranju. Premijer Mateša će se u petak sastati i s makedonskim
predsjednikom Kirom Gligorovim i predsjednikom Sobranja Titom
Petkovskim. Ostali članovi hrvatskog izaslanstva, ministar pravosuđa
Miroslav Šeparović, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, dr.
Željko Lužavec, ministar pomorstva, prometa i veza, Nadan Vidošević
predsjednik Gospodarske komore, dr. Spomenka Cek, pomoćnica ministra
vanjskih poslova i Slavko Begić, pomoćnik ministra gospodarstva
zasebno će se sastati i razgovarati o produbljivanju suradnje sa
svojim makedonskim kolegama.
ZAGREB - Prioritet Hrvatske jest ući u euroatlantske integracije, a
smjer kojim je krenula ne može se promijeniti, rekao je u četvrtak u
Zagrebu potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić, prigodom predstavljanja knjige "Hrvatska i
Europa" koje je u povodu Dana Europe, 9. svibnja, u Europskom domu
organizirao Europski pokret Hrvatska.
"Hrvatska je povijesno, zemljopisno i civilizacijski oduvijek bila
dio Europe i ulazak u euroatlanske integracije naš je glavni cilj",
rekao je hrvatski ministar.
Na današnjem skupu u zagrebačkomu Europskom domu govorio je i posebni
izaslanik povjerenstva EU-a u Hrvatskoj Per Vinter.
Prema njegovim riječima, EU se nalazi na raskrižju i iduća
međuvladina konferencija dat će odgovore na temeljna pitanja te
organizacije, među kojima i ono o proširenju.
Knjigu "Hrvatska i Europa" predstavio je voditelj projekta i urednik
knjige Ljubomir Čučić ističući da je u njoj svoja viđenja, često vrlo
različita, dalo 20-ak stručnjaka koji se bave odnosom Hrvatske i
Europe.
Nakon prezentacije knjige dodijeljene su tradicionalne nagrade
"Europski krug" za godinu 1997.
SARAJEVO - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i
povjerenik Europske unije za vanjske poslove Hans van den Broek danas
su razgovarali u sarajevskom Zemaljskom muzeju s članovima
Predsjedništva BiH o bržem povratku izbjeglica. Iako je izbjegličko
pitanje bilo glavnom temom njegovih razgovora, Klaus Kinkel nije
izostavio ni ocjenu o ukupnom stanju u BiH. "Donijeli smo dugačak
popis primjedaba na stanje u BiH", rekao je njemački šef diplomacije
podsjećajući na nefunkcioniranje središnjih tijela državne vlasti i
beskrajne rasprave o najnužnijim zakonima za funkcioniranje države.
Kinkel je pozvao i na suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u
Den Haagu posebice upozorivši da se tamo mora izručiti Karadžića. Na
konferenciji za novinstvo, održanoj nakon sastanka s članovima
Predsjedništva BiH, njemački je ministar rekao da je potreban
integrirani napor europskih zemalja i vlasti u BiH da bi se izbjeglice
doista počele vraćati svojim domovima.
MOSKVA - Planovi NATO-a o proširenju na europski istok predstavljaju
najveći američki izazov Rusiji od kubanske krize 1962. godine, sukoba
koji je svijet doveo do ruba nuklearnog rata, izjavio je u četvrtak
ruski predsjednik Boris Jeljcin. "Od Hruščovljeve kubanske krize nije
bilo tako spornog pitanja u odnosima Rusije i SAD-a, koji ugrožava
ruske interese do stupnja da svi o tome moramo razmisliti, uključujući
Amerikance i Europljane", izjavio je Jeljcin. "Za nas je od životne
važnosti da sudjelujemo u donošenju odluka NATO-a... Oni ne smiju
razmjestiti oružje, poglavito nuklearno, u novo-primljenim članicama
NATO-a", rekao je ruski predsjednik nakon što je uoči Dana pobjede
položio cvijeće na grob nepoznatog vojnika u Kremlju. Pregovarači su
se dogovorili da će stvoriti zajedničko vijeće Rusije i NATO-a, koje
će omogućiti da Moskva sudjeluje, ali ne i da glasuje, u donošenju
odluka NATO-a. Jeljcin je izjavio da će potpisati sporazum Rusije i
NATO-a 27. svibnja u Parizu, ako se ispune ruski uvjeti.
WASHINGTON - Američka je vlada u srijedu objavila Izvještaj o zlatu
koje su nacisti pokrali u Europi tijekom Drugog svjetskog rata, u
kojem se oštro kritizira Švicarska i predalaže isplata reparacija
židovskim žrtvama. U dokumentu od 200 stranica, rezultatu
sedmomjesečnih istraživanja, predlaže se da SAD, Velika Britanija i
Francuska isplate preživjelim žrtvama Holokausta "veliki dio" od oko
70 milijuna dolara nacističkog zlata koje je pohranjeno u bankama tih
zemalja. Tri su zemlje nakon rata osnovale zajedničko Povjerenstvo za
redistribuciju opljačkanoga zlata. Izvještaj predlaže organiziranje
"međunarodne konferencije povjesničara i stručnjaka" u vezi s tim
pitanjem. Osim Švicarske u njemu se osuđuje još pet neutralnih zemalja
(Švedska, Španjolska, Portugal, Turska i Argentina) koje su tijekom
Drugoga svjetskog rata imale poslovne i druge odnose s nacističkom
Njemačkom. U Izvještaju se također napominje kako SAD nisu pokazale
dovoljno odlučnosti u poslijeratnim pregovorima s tim zemljama.
PEKING - Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 ih je ozlijedeno kada se
u četvrtak zrakoplov tvrtke "China Shoutern Airlines" srušio prigodom
slijetanja na zračnu luku grada Shenzena u blizini granice s Hong
Kongom, priopćili su kineski zrakoplovni dužnosnici. Djelatnici
spasilačke službe i vozila hitne pomoći izvlače mrtve, a ranjene
putnike prevoze u bolnicu. Zračna luka je nakon nesreće zatvorena.
PEKING - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izjavio je u četvrtak u Pekingu
kako je, nakon svojih današnjih susreta s kineskim predsjednikom Jiang
(Điang) Zeminom i drugim visokim čelnicima, ohrabren kineskom podrškom
reformama UN-a.
"Odlazim ohrabren činjenicom da Kina podržava proces reformi UN-a",
izjavio je on na novinskoj konferenciji nakon sastanka s kineskim
predsjednikom Zeminom i potpredsjednikom vlade i ministrom vanjskih
poslova Qian Qichenom (Ćien Ćičenom).
TIRANA - Posebni izaslanik EU-a Franz Vranitzky sastao se u četvrtak s
albanskim predsjednikom Salijem Berishom kako bi pokušao razriješiti
nesuglasice oko izbornog zakona uoči budućih prijevremenih izbora u
toj balkanskoj državi. Spor između Berishine Demokratske stranke i
ostalih devet stranaka članica vlade nacionalnog pomirenja vodi se oko
broja zastupnika koji će biti birani proporcionalnim sustavom. Taj
nesporazum zadržava službenu objavu datuma održavanja izbora, koji su
dogovoreni nakon nereda u ožujku, a očekuju se 29. lipnja. Berisha i
Vranitzky, bivši austrijski kancelar, nakon sastanka u Tirani nisu
dali izjave za javnost.
DEN HAAG - Tužitelji ICTY-a u postupku protiv Tihomira Blaškića drugi
su put 25. travnja preinačili optužnicu dajući dodatna pojašnjenja o
mjestu i vremenu navodno počinjenih zločina, te o ulozi i krivičnoj
odgovornosti optuženika, priopćeno je u četvrtak u Den Haagu. #L#
Glasnogovornik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na
prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) dodao je da ova treća verzija
optužnice sadrži i novu točku, optužbu za razaranja koja nisu
opravdana vojnim potrebama. Sadašnja verzija optužnice sužava
razdoblje navodnih zločina od "svibnja 1992. do siječnja 1994.", a
prije se odnosila na djela počinjena od "približno svibnja 1992. do
približno travnja 1994. godine". Blaškića se optužuje za djela navodno
počinjena na područjima općina Vareš, Žepče, Duvno, Stolac, Mostar,
Jablanica, Prozor, Čapljina, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Travnik,
Kreševo i Fojnica, uz već prije navedene Vitez, Busovaču, Kiseljak i
Zenicu. Optuženika se tereti po 20 točaka optužnice (u tri točke za
zločine protiv čovječanstva, u 11 za kršenje ratnog prava ili običaja,
te u šest za teška kršenja Ženevskih konvencija.
(Hina) dh dh
082144 MET may 97