ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - "Temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu država je od poljoprivrednih kombinata i drugih korisnika iz nekadašnjega društvenog sektora preuzela u vlasništvo 1,193.000 hektara poljoprivrednih površina u
cijeloj Hrvatskoj. Od toga je oranica, vrtova, vinograda, voćnjaka i livada, dakle, zemlje koja se obrađuje, 447.000 hektara, ostalo su pašnjaci, trstici... Prema istom zakonu sve to bivše društveno zemljište koje je sada postalo državno, može se prodati te dati u zakup, darovati, a predviđeni su još koncesija i plodouživanje. No, privatizirati državno zemljište ili mu naći pravog korisnika i nije baš tako jednostavno. Od svega podržavljenoga poljoprivrednog zemljišta dosad je u cijeloj Republici Hrvatskoj u zakup otišlo samo nešto više od 100 tisuća hektara, znatno je manje prodano, a neznatnije darovano ili ustupljeno na plodouživanje. A cilj je Republike Hrvatske da se sve to zemljište, kojega je država privremeni vlasnik, privatizira ili dade na korištenje. Dio toga će zasigurno biti vraćeno nekadašnjim vlasnicima kojima se ove nekretnine bez ikakve naknade nacinalizirane ili na druge načine oduzete nakon 1945.", piše u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji Zvonko Šipić.
ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - "Temeljem Zakona o poljoprivrednom
zemljištu država je od poljoprivrednih kombinata i drugih korisnika iz
nekadašnjega društvenog sektora preuzela u vlasništvo 1,193.000
hektara poljoprivrednih površina u cijeloj Hrvatskoj. Od toga je
oranica, vrtova, vinograda, voćnjaka i livada, dakle, zemlje koja se
obrađuje, 447.000 hektara, ostalo su pašnjaci, trstici... Prema istom
zakonu sve to bivše društveno zemljište koje je sada postalo državno,
može se prodati te dati u zakup, darovati, a predviđeni su još
koncesija i plodouživanje. No, privatizirati državno zemljište ili mu
naći pravog korisnika i nije baš tako jednostavno. Od svega
podržavljenoga poljoprivrednog zemljišta dosad je u cijeloj Republici
Hrvatskoj u zakup otišlo samo nešto više od 100 tisuća hektara, znatno
je manje prodano, a neznatnije darovano ili ustupljeno na
plodouživanje. A cilj je Republike Hrvatske da se sve to zemljište,
kojega je država privremeni vlasnik, privatizira ili dade na
korištenje. Dio toga će zasigurno biti vraćeno nekadašnjim vlasnicima
kojima se ove nekretnine bez ikakve naknade nacinalizirane ili na
druge načine oduzete nakon 1945.", piše u današnjoj Slobodnoj
Dalmaciji Zvonko Šipić. #L#
Objašnjavajući u nastavku zašto je tako slaba privatizacija zemljišta,
odnosno davanje zemlje na korištenje, "za što neki drže da bi se time
mogla riješiti budućnost hrvatskoga poljodjelstva", novinar kao glavni
razlog navodi "nesređene zemljišne knjige", a drugi je iščekivanje
denacionalizacije - "jer, ako država proda ili dade u zakup jednom
privatniku određenu obradivu ili neobradivu površinu, a nakon toga se
neka druga osoba javi za povrat te iste nacionalizirane joj
nekretnine, ne treba niti naglašavati u kakvim se sve problemima i
zavrzlamama sve tri zainteresirane strane mogu naći".
A o zainteresiranosti građana, posebice u Splitsko-dalmatinskoj
županiji, Šipić piše na kraju članka i navodi: "Na pitanje jesu li i
koliko građani zainteresirani za zakup, prodaju ili neke druge oblike
raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, i u županijskom
Uredu za imovinsko-pravne poslove te za gospodarstvo rekoše nam da
interesa ima. Uglavnom je riječ o građanima koji se zasad samo
interesiraju hoće li se to i to zemljište prodati ili davati u zakup,
gdje se nalazi i sl. dok je vrlo malo onih koji pismene zahtjeve za to
i podnose. A što se, pak, tiče hrvatskih branitelja i članova Hvidre,
koji će pod određenim uvjetima državnu poljoprivrednu zemlju moći
dobiti i bez naknade u zakup, doznali smo da su se dosad za to samo
trojica tek interesirala. Možda interes ne samo kod njih nego i kod
drugih građana bude veći i kad se bude točno znalo koja je nekretnina
državna i koja će se bez problema moći privatizirati, odnosno dati na
korištenje".
(Hina) mc
060056 MET may 97