HAAG, 5. svibnja (Hina/AFP) - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u srijedu će, godinu dana nakon početka procesa, donijeti presudu protiv bosanskog Srbina Dušana Tadića (41).
HAAG, 5. svibnja (Hina/AFP) - Međunarodni sud za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u srijedu će, godinu
dana nakon početka procesa, donijeti presudu protiv bosanskog Srbina
Dušana Tadića (41). #L#
To će biti prva prava presuda ICTY-ja donesena nakon cijelog procesa,
iako je sud već presudio protiv Dražena Erdemovića koji je priznao
krivnju.
Prema anglosaksonskoj pravoj praksi, na kojoj se većim dijelom
temelji rad suda u Haagu, Tadić u srijedu neće saznati i trajanje
kazne, jer je ICTY poznaje razliku između izricanja presude i
utvrđivanja kazne.
Suci koji su vodili proces protiv Tadića, presudom moraju izreći
smatraju li ga krivim prema točkama optužnice, koju je sastavio javni
tužitelj.
Ako Tadić bude proglašen krivim, ima pravo u roku od 30 dana uložiti
žalbu, a tijekom tog razdoblja suci na čelu s Gabrielle Kirk McDonald
(SAD) neće moći izreći kaznu protiv njega.
Tadić, koji je na suđenju tvrdio kako se ne osjeća krivim, očekuje da
ga proglase krivim i namjerava uložiti žalbu. Ako ipak bude proglašen
nevinim - što je isto moguće - onda će tužitelji uložiti žalbu na
odluku sudaca. Tek će nakon odluke prizivnog suda, Sud moći donijeti
odluku o kazni.
Tadića je njemačka policija uhitila u Muenchenu u veljači 1994.
godine, a ICTY-ju ga je predala u svibnju iduće godine. Otada je
pritvoru u Scheveningeu u blizini Haaga.
Tadić je optužen da je ubio 13 Muslimana i da je mučio još 18-oricu u
logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje i u operacijama etničkog
čišćenja u području oko Kozarca, kod Prijedora, u razdoblju od svibnja
do prosinca 1992.
Njegov proces, koji je trajao šest mjeseci i tri tjedna, sastojao se
od saslušanja povjesničara i nekoliko svjedoka. Povjesničari su
trebali dokazati kako zločini, počinjeni u nekom međunarodnom sukobu,
predstavljaju zapravo kršenje Ženevskih konvencija i ljudskih prava.
Svjedočenja dvoje svjedoka-očevidaca donijela su prednost obrani,
naime, dok je jedan tvrdio da je Tadić bio nazočan u logoru drugi je
rekao upravo suprotno. U listopadu prošle godine jedan je očevidac
priznao da je njegovo svjedočenje bilo lažno i da ga je iznudila
bosanskohercegovačka policija.
Tadiću je u tri i pol godine boravka u pritvoru u Scheveningueu uspio
naučiti engleski, a bavi se jogom i pisanjem pjesama.
Nekoliko dana prije izricanja presuda optuženi je otpustio svoja
četiri branitelja, na čelu s Nizozemcem Mihailom Wladimiroffom, i to
nakon što je sud odustao od velikog broja točki optužnice. Krajem
travnja branitelji su odbili raditi s jednim srpskim pravnikom čiju je
nazočnost tražio Tadić. Prema Wladimiroffu, Tadić je "branitelje
odlučio otpustiti, jer su mu tako savjetovale vlasti s prostora bivše
Jugoslavije".
(Hina) bis dh
051334 MET may 97