ZAGREB, 30. travnja (Hina) ZAGREB, 30. travnja (Hina) - U povodu objavljivanja zaključaka Vijeća ministara Europske Unije o primjeni uvjetovanosti s ciljem razvijanja koherentne strategije odnosa sa zemljama u regiji, Ministarstvo
vanjskih poslova Republike Hrvatske priopćilo je slijedeće: Tekst zaključaka Vijeća ministara EU od 29.-30. travnja s punom se pozornošću proučava u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Ministarstvo vanjskih poslova očekuje da će EU u najskorije vrijeme načiniti prve konkretne iskorake u smjeru reguliranja viših oblika ugovornih odnosa s Republikom Hrvatskom na individualnoj osnovi i u skladu sa specifičnim postignućima Republike Hrvatske. To se poglavito odnosi na sudjelovanje Republike Hrvatske u PHARE programu te obnovu pregovora i zaključenje Sporazuma o suradnji s EU. Ova se očekivanja temelje na do sada postignutom visokom stupnju zadovoljenosti uvjeta koji Republiku Hrvatsku kvalificiraju za ugovorno reguliranje odnosa s EU. To se podjednako odnosi na dostignutu razinu unutarnjeg demokratskog i gospodarskog razvoja, na visoku kooperativnost pri procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kao i na one uvjete koji za Republilku Hrvatsku nisu drugo nego pitanje ispunjavanja međunarodnih odgovornosti vezanih za mirovni proces u Bosni i Hercegovini i, općenito, stabilnost našeg neposrednog međunarodnog okruženja. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske također očekuje da EU otpočinjanje procesa bilateralnih prgovora neć
ZAGREB, 30. travnja (Hina)
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - U povodu objavljivanja zaključaka Vijeća
ministara Europske Unije o primjeni uvjetovanosti s ciljem razvijanja
koherentne strategije odnosa sa zemljama u regiji, Ministarstvo
vanjskih poslova Republike Hrvatske priopćilo je slijedeće:
Tekst zaključaka Vijeća ministara EU od 29.-30. travnja s punom se
pozornošću proučava u Ministarstvu vanjskih poslova Republike
Hrvatske. Ministarstvo vanjskih poslova očekuje da će EU u najskorije
vrijeme načiniti prve konkretne iskorake u smjeru reguliranja viših
oblika ugovornih odnosa s Republikom Hrvatskom na individualnoj osnovi
i u skladu sa specifičnim postignućima Republike Hrvatske. To se
poglavito odnosi na sudjelovanje Republike Hrvatske u PHARE programu
te obnovu pregovora i zaključenje Sporazuma o suradnji s EU.
Ova se očekivanja temelje na do sada postignutom visokom stupnju
zadovoljenosti uvjeta koji Republiku Hrvatsku kvalificiraju za
ugovorno reguliranje odnosa s EU. To se podjednako odnosi na
dostignutu razinu unutarnjeg demokratskog i gospodarskog razvoja, na
visoku kooperativnost pri procesu mirne reintegracije hrvatskog
Podunavlja, kao i na one uvjete koji za Republilku Hrvatsku nisu drugo
nego pitanje ispunjavanja međunarodnih odgovornosti vezanih za mirovni
proces u Bosni i Hercegovini i, općenito, stabilnost našeg neposrednog
međunarodnog okruženja.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske također očekuje da
EU otpočinjanje procesa bilateralnih prgovora neće vezivati s
otpočinjanjem pregovora s ostalim zemljama obuhvaćenim sustavom općih
i specifičnih uvjetovanosti, te da će imati na umu očito prednjačenje
Republike Hrvatske u odnosu na zemlje u susjednoj jugoistočnoeuropskoj
regiji koje nisu regulirale ugovorne odnose s EU.
ZAGREB - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša primio je u
srijedu veleposlanika Republike Makedonije Serveta Avziu s kojim se
zadržao u kraćem razgovoru, priopćio je vladin Ured za odnose s
javnošću. Veleposlanik Avzia uručio je predsjedniku vlade službeni
poziv makedonskog premijera Branka Crvenkovskog da posjeti Republiku
Makedoniju. Zahvalivši se, premijer Mateša je poziv sa zadovoljstvom
prihvatio. Posjet premijera Mateše i Vladina izaslanstva Makedoniji
predviđen je za 8. i 9. svibnja. Za vrijeme posjeta Vladinog
izaslanstva Skopju očekuje se potpisivanje dva ugovora: ugovora o
slobodnoj trgovini i ugovora kojim se reguliraju odnosi iz područja
socijalnog osiguranja.
ZAGREB - Izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova Republike
Hrvatske, koje je predvodio zamjenik ministra Zlatko Gledec, a u
izaslanstvu su još bili pomoćnik ministra za kriminalističku policiju
Željko Sačić, pomoćnik ministra za inspekcijsko-upravne poslove i
strance Miljenko Bukovac, te načelnik Ureda za međunarodne odnose dr.
Josip Bešić, vratilo se u srijedu iz četverodnevnog posjeta Slobodnoj
Državi Bavarskoj, priopćio je Ured za odnose s javnošću MUP-a.
Izaslanstvo MUP-a RH, u pratnji generalnog konzula u Muenchenu dr.
Ivana Šimeka primio je državni ministar unutarnjih poslova Bavarske
Guenther Beckstein, te državni tajnik u bavarskom Ministarstvu
unutarnjih poslova Hermann Regensburger. Njemački domaćini istaknuli
su dobru dosadašnju suradnju između dva ministarstva i izrazili
spremnost za budućom suradnjom u suzbijanju organiziranog kriminala
razmjenjujući iskustva i tehnologije.
RIJEKA - Članovi vojnodiplomatskog zbora akreditirani u Republici
Hrvatskoj posjetili su u srijedu 1. Hrvatski gradijski zbor. Oni su u
vojarni Šapjane u blizini Rijeke, koja je u sastavu 1. Hrvatskog
gardijskog zbora, prisustvovali redovitom treningu polaznika tečaja za
hrvatske komandose. Domaćin članovima vojnodiplomatskog zbora u ime 1.
Hrvatskog gardijskog zbora bio je general bojnik Zvonimir Skender.
ZAGREB - Predsjednica Županijskog doma Sabora dr. Katica Ivanišević
sudjelovat će, na poziv predsjednika talijanskog Senata Nicole Mancina
(Nikolo Mančino), u radu Međunarodne konferencije na temu: "Uloga
gornjih domova parlamenata i njihov doprinos razvitku parlamentarne
demokracije", koja se održava u Veneciji od 2.-4. svibnja 1997.
godine. Pozvani su predsjednici gornjih domova parlamenata: Austrije,
Belgije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Francuske, Njemačke,
Irske, Nizozemske, Norveške, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovenije,
Španjolske, Švicarske i Velike Britanije. Brojni bilateralni susreti
bit će iskorišteni za produbljavanje veza i učvršćivanje dobrih odnosa
koje Hrvatska ima sa svim sudionicima Konfencije u Veneciji.
KINSHASA - Zairski predsjednik Mobutu Sese Seko i pobunjenički vođa
Laurent Desire-Kabila sastat će se u petak na brodu južnoafričke
mornarice u međunarodnim vodama Atlantskog oceana, rekao je u srijedu
u Kinshasi američki izaslanik za Zair Bill Richardson. Richardson je
napomenuo da ni jedna strana ne postavlja uvjete za taj sastanak.
"Nadamo se da će susret dovesti do mira u Zairu", rekao je.
HAVANA - Kuba i Bosna i Hecegovina uspostavile su diplomatske odnose,
objavio je u srijedu dnevni list Granma, glasilo kubanske komunističke
partije. Sporazum Havane i Sarajeva potpisali su u utorak u Beču
veleposlanici tih dviju zemalja u Austriji, piše list. Kuba sada ima
uspostavljene diplomatske odnose sa svim državama proizišlima iz bivše
Jugoslavije, osim s Makedonijom s kojom se sporazum priprema, rekao je
jedan dužnosnik kubanskog ministarstva vanjskih poslova.
TIRANA - Najmanje je dvadeset i sedam osoba poginulo u snažnoj
eksploziji u vojnom skladištu oružja i streljiva u albanskom gradu
Burrel, oko 35 kilometara udaljenom od Tirane, javila je u srijedu
navečer albanska državna televizija. Prema priopćenju policije, broj
poginulih je mnogo veći, ali vojska i policija i dalje tragaju za
ostalim žrtvama.
BRATISLAVA - Slovački predsjednik Michal Kovač podnio je tužbu
Ustavnom protiv odluke vlade premijera Vladimira Mečijara da blokira
održavanje referenduma o izravnim predsjedničkim izborima, objavio je
u srijedu glasnogovornik ureda slovačkog predsjednika. Ustavni sud će
se morati izjasniti o novoj epizodi u sporenju dvojice državnika,
prije referenduma predviđenog za 23. i 24. svibnja u isto vrijeme kad
i referendum o ulasku Slovačke u NATO.
WASHINGTON - Iran je zemlja koja prednjači u svijetu u podržavanju
terorizma, ocjenjuje se u godišnjem izvješću State Departmenta o
"globalnim tendencijama terorizma" za 1996. godinu objavljenom u
srijedu. Osim Irana, koji se na crnoj listi redovito nalazi od 1980.
godine, na njoj su još navedene Kuba, Irak, Libija, Sjeverna Koreja,
Sudan i Sirija. State Department odlučio je u godišnje izvješće za
1996. godinu na listu terorističkih organizacija dodati i Irsku
republikansku armiju (IRA).
ISTANBUL - Grčki ministar vanjskih poslova Teodoros Pangalos rekao je
u srijedu u Istanbulu da će njegova zemlja i Turska nastaviti raditi
na rješavanju međusobnih sporova. "Učinit ćemo sve što je moguće kako
bi premostili teškoće iz prošlosti", rekao je Pangalos novinarima
nakon razgovora sa šeficom turske diplomacije Tansu Ciller.
TEL-AVIV - Turski ministar obrane Turhan Tayan u srijedu je u
Tel-Avivu rekao da će njegova zemlja nastaviti vojnu suradnju s
Izraelom unatoč protivljenju arapskih i islamskih zemalja. Tayan je na
izraelskome radiju rekao da Ankara neće odustati od sporazuma s
Izraelom prema kojem izraelski bojni zrakoplovi mogu prelijetati
Tursku u sklopu vojnih vježbi. Prije sastanka s izraelskim ministrom
obrane Yitzhakom Mordechaiem, Tayan je istaknuo kako tursko-izraelska
suradnja nije uperena protiv treće strane te je izrazio nadu da će
"suradnja pridonijeti stabilnosti u regiji i mirovnome procesu".
BONN - Njemačko ministarstvo vanjskih poslova "provjerava" informacije
iz Teherana prema kojima iranska vlast ne želi brzi povratak
veleposlanika Njemačke i Danske, izjavio je u srijedu glasnogovornik
Ministarstva. "Još je prerano za reakcije", ocijenio je pred
novinarima glasnogovornik Ministarstva Horst Freitag. "Potrudit ćemo
se kako bi razjasnili situaciju", ponovio je on novinarima dodajući
kako ne može precizirati jesu li uspostavljeni kontakti s iranskim
vlastima.
SANAA - Međunarodni promatrači koji su nadgledali parlamentarne izbore
u Jemenu ocijenili su u srijedu da su izbori općenito bili pošteni,
imajući u vidu nedavnu demokratizaciju zemlje. "Parlamentarni
izbori su tekli u trenutku dok je zemlja još na početku svojeg
demokratskog razvoja i u složenim okolnostima", izjavio je na
konferenciji za novinare glasnogovornik misije 84 međunarodnih
promatrača. "Unatoč nekim nepravilnostima držimo da ih možemo
ocijeniti razumno slobodnim i poštenim", dodala je glasnogovornica Fre
Le Poole senatorica Nizozemske.
TEHERAN - Izaslanici Patriotske unije Kurdistana (UPK) i Islamskog
pokreta Kurdistana (MIK) su zaključili načelni sporazum o "rješenju
međusobnih sporova" na sjeveru Iraka, izvijestila je u srijedu iranska
službena agencija IRNA. "Ni jedna od te dvije frakcije ne smije
prekršiti prekid vatre i pregovori se moraju nastaviti kako bi se
prekinuo njihov sukob", izjavili su izaslanici dviju organizacija,
prenosi IRNA. Načelni sporazum treba pripremiti temelj za "definitivni
sporazum" između dviju suparničkih formacija, dodaje IRNA.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov u srijedu
je od NATO-a ponovo zatražio jamstva da ta organizacija neće svoju
vojnu infrastrukturu postavljati u zemlje bivšeg istočnog bloka kada
se Savez bude proširio na istok. U priopćenju Ministarstva vanjskih
poslova, nakon razgovora Primakova sa zamjenikom američke državne
tajnice Strobeom Talbottom u Moskvi, kaže se da se Rusija još nada
potpisati sporazum o novom partnerstvu sa Sjevernoatlantskim savezom
27. svibnja u Parizu. No Moskva se još protivi planovima Saveza za
širenjem na istok, a jedna od cijena za sporazum o novom partnerstvu
jest unos promjena u sporazum o ograničenju konvencionalnog oružja.
ISTANBUL - Ministri vanjskih poslova šest zemalja članica Crnomorske
gospodarske suradnje (CEN), osnovane u lipnju 1992. na inicijativu
Turske, sastali su se u srijedu u Istanbulu. #L# "Važni koraci su već
učinjeni da CEN postane područje slobodne trgovine, što je konačni
cilj", izjavila je šefica turske diplomacije Tansu Ciller, koja je
predsjedavala sastankom. Osim Tansu Ciller na sastanku sudjeljuju i
ministri vanjskih poslova Armenije Aleksander Arzumanian, Azerbejdžana
Gasan Gasanov, Gruzije Irakli Menegashvili, Grčke Theodoros Pangalos i
Ukrajine Genadij Udovenko. Pet zemalja članica su nazočne na nižoj
razini: Rusija, Rumunjska, Moldavija, Albanija i Bugarska.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak) govorit će na
zasjedanju Glavne skupštine UN o razvoju sela 23. lipnja, priopćio je
u srijedu glasnogovornik vlade Alain Lamassoure (Alen Lamasur).
Sastanak UN u New Yorku slijedit će nakon summita Skupine sedam
najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u Denveru u američkoj saveznoj
državi Colorado, na kojem će pitanje okoliša biti jedna od glavnih
tema.
ZUERICH - Tisuće izbjegica iz BiH dobili su u srijedu rok do kojeg
trebaju napustiti Švicarsku i otići u domovinu ili pronaći zakonski
način za produljenje boravka dok sve više narastaju izgledi za njihovo
prisilno vraćanje, izjavili su dužnosnici. Rok za povratak se odnosi
na dio izbjeglica, oko 6.300 samaca i bračnih parova bez djece koji su
utočište našli u Švicarskoj. Otkako je program pomoći započet prošloga
srpnja 4.260 od ukupno 18.000 izbjeglica je zatražilo od Berna
plaćanje transportnih troškova i pripomoć za putovanje do BiH. Kada
dospiju u BiH izbjeglice mogu dobiti 800 švicarskih franaka (546
dolara) kao pomoć za otpočinjanje života a još 4.000 franaka po
odrasloj osobi i 2.000 po djetetu kao pomoć za reintegraciju kako bi
mogli otpočeti gradnju kuće ili unajmili stan ili otpočeli posao. Osim
toga mogu dobiti i 1.000 franaka po obitelji za životne troškove.
PARIZ - Eksplozija je u srijedu u blizini francuske luke Cherbourg
potopila brod francuske ratne mornarice, izjavio je vojni
glasnogovornik. On je rekao da još nisu poznate pojedinosti ali da je
na brodu u trenutku potonuća bilo oko 30 članova posade. Prema
izvješću radio-postaje u Cherbourgu, u eksploziji na 30 metara
dugačkom brodu, do koje je došlo u 10.30 sati u blizini rta Cape La
Hague, poginula je jedna osoba, četvero je nestalih a jedan je mornar
teško ozlijeđen. Prema riječima dužnosnika službe za spašavanje, na
brodu su odjeknule dvije eksplozije čiji uzrok još nije poznat.
BANDAR SERI BEGAWAN - Njemački kancelar Helmut Kohl je u srijedu
stigao u Sultanat Brunej, prvu postaju svoga jedanaestodnevnog posjeta
državama azijsko-pacifičke regije. Nakon Bruneja, Kohl će posjetiti
Australiju, Novi Zeland i Hongkong.
MOSKVA - Rusija neće slati dodatne vojne snage u nemirne južne regije
na granici sa separatističkom Čečenijom unatoč porastu nasilja na tom
području, u srijedu je izjavio ruski ministar unutarnjih poslova
Anatolij Kulikov. "Ne planiramo povećati vojne postrojbe na tom
području", izjavio je nakon sastanka s predsjednikom Borisom Jeljcinom
u ljetovalištu Soči na Crnom moru gdje se kremaljski čelnik nalazi na
odmoru. U Čečeniji, gdje je 21-mjesečni rat između ruskih postrojbi i
pobunjenika prošlog kolovoza okončan potpisivanjem nesigurnog
primirja, situacija se naglo pogoršala u proteklih nekoliko tjedana.
MOSKVA - Predsjednik Boris Jeljcin vratit će se u srijedu navečer u
Moskvu nakon jedanaestodnevnog odmora u crnomorskom odmaralištu Soči,
kazao je njegov glasnogovornik Sergej Jastržembski, javlja Interfax.
Jeljcin se u četvrtak treba putem radija obratiti naciji, prigodom
prvosvibanjskog blagdana rada, koji se svake godine obilježava
mimohodom sindikata i Komunističke partije. Jastržembski je napomenuo
da se Jeljcin odlučio vratiti u Moskvu "jedino" zbog lošeg vremena u
ljetovalištu, te njegov povratak nije ni po čemu vezan uz njegovo
zdravstveno stanje.
MOSKVA - Čečenski predsjednik Aslan Mašhadov je u srijedu predložio
osnivanje rusko-čečenskog istražnog povjerenstva o bombaškom atentatu,
koji se dogodio u ponedjeljak na jednom kolodvoru u Sjevernom Kavkazu.
Mašhadov je to predložio tijekom susreta u Groznom s tajnikom Vijeća
sigurnosti i glavnim ruskim pregovaračem Ivanom Ribkinom koji je
izjavio da je sklon toj ideji, prema agenciji Itar-Tass. Moglo bi se
dogoditi da se taj prijedlog ne svidi ruskom ministru unutrašnjih
poslova Anatoliju Kulikovu koji je za atentat na kolodvoru u
Piatigorsku rekao da je razjašnjen nakon uhićenja dviju žena, pristaša
čečenske autonomije. Generala Kulikova, kojeg je Ribkin oštro
kritizirao, pohvalio je u srijedu predsjednik Boris Jeljcin koji je
rekao da je zadovoljan akcijom svog ministra.
(Hina) maš maš
302107 MET apr 97