ZAGREB, 29. travnja (Hina) - U kontekstu demografske obnove Hrvatske, podatak da je prema popisu iz 1991. godine u Njemačkoj na privremenom radu i boravku bilo 145.199 hrvatskih državljana, ima osobitu težinu, piše Ivo Nejašmić u
časopisu za istraživanje migracija i narodnosti "Migracijske teme".
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - U kontekstu demografske obnove Hrvatske,
podatak da je prema popisu iz 1991. godine u Njemačkoj na privremenom
radu i boravku bilo 145.199 hrvatskih državljana, ima osobitu težinu,
piše Ivo Nejašmić u časopisu za istraživanje migracija i narodnosti
"Migracijske teme". #L#
U Njemačkom radi/boravi 50,9 posto cjelokupne hrvatske migrantske
skupine te vrste ili 71,3 posto svih Hrvata koji privremeno rade i
borave u zapadnoeuropskim zemljama. Nejašmić upozorava da je uzorak
reprezentativan, iako pretpostavlja da popisom nije obuhvaćeno više od
10 posto "osoba u inozemstvu sa stalnim mjestom boravka u Hrvatskoj".
Stopa migracije, koja pokazuje broj migranata na 100 stalnih
stanovnika, iznosila je 1991. godine 5,96, što jednostavno rečeno
znači da je svaki šesnaesti građanin Hrvatske bio na radu/boravku u
inozemstvu. Poslije zapadnoeuropskih zemalja, najviše ih ima u
Australiji, Kanadi, Švicarskoj, Austriji, te SAD. U svijetlu
demografske obnove Hrvatske, odnosno povratnih tokova, "zemljipisni
činilac" ili "faktor distance", unatoč napretku prometne povezanosti,
još uvijek igra veliku, gotovo presudnu ulogu, smatra Nejašmić. "Tako
je, primjerice, u Južnoj Americi podosta iseljenika koji bi u
Hrvatskoj živjeli bolje, a ipak se teško odlučuju na povratak."
Postoji zanimanje za povratak, ne još uvijek i u velikom broju, za
povratak iz Australije i Kanade. No, nedvojbeno je da će najviše
povratnika biti iz zapadnoeuropskih zemalja, zaključuje Nejašmić.
(Hina) ld
301202 MET apr 97