ZAGREB, ...... travnja (Hina) - Vanjske migracije značajkom su hrvatskog prostora tijekom povijesti. S uspostavom hrvatske države taj problem dolazi u središte zanimanja, pa naravno i znanstvenog. Služeći se podacima iz popisa
hrvatskih migranata koji rade/borave u inozemstvu iz 1991. godine, Ivo Nejašmić u časopisu "Migracijske teme", upozorava da se u Hrvatskoj izdvajaju dvije "migracijske jezgre" sa stopom višom od 15,00: Žumberak i karlovačko Pokuplje, te Srednjodalmatinska zagora, odnosno imotski i dio sinjskog kraja.
ZAGREB, ...... travnja (Hina) - Vanjske migracije značajkom su
hrvatskog prostora tijekom povijesti. S uspostavom hrvatske države taj
problem dolazi u središte zanimanja, pa naravno i znanstvenog. Služeći
se podacima iz popisa hrvatskih migranata koji rade/borave u
inozemstvu iz 1991. godine, Ivo Nejašmić u časopisu "Migracijske
teme", upozorava da se u Hrvatskoj izdvajaju dvije "migracijske
jezgre" sa stopom višom od 15,00: Žumberak i karlovačko Pokuplje, te
Srednjodalmatinska zagora, odnosno imotski i dio sinjskog kraja. #L#
Širi prostor razmjerno jake migracije sa stopom višom od 8,5 proteže
se od Žumberka, preko zapadne Like, dijela Ravnih kotara, dijela
zadarskog otočja, drniškog kraja do imotskog kraja. Zanimljivo je, da
se u tom "pasivnom kraju", slabom migracijom izdvajaju područja Knina
i Gračaca, te osobito Plaški i Krnjak - krajevi do 1991. sa većinskim
srpskim stanovništvom. "Suprotno velikosrpskoj propagandi, to jasno
pokazuje tko je bio ugrožen u vlastitoj domovini", napominje Nejašmić.
Istočna Hrvatska, također predstavlja šire područje jake migracije.
Najslabija migracijska stopa od oko 3,5 posto odnosi se na Istru i
Hrvatsko zagorje. Najveća stopa odlaska na privremeni rad/boravak u
inozemstvo zabilježena je u "mini migracijskim jezgrama": Cista Provo -
39.02; Sali - 37,01; Lovreč - 33,12; Nin - 32,94; Bosiljevo - 32,06;
Netretić - 28,97; Kali - 27,72; Šestanovac - 24,68; Lovinac - 24,53.
Prostorna neujednačenost kada je riječ o stopama migracije jedna je
od značajki hrvatskog državnog prostora, zaključuje Nejašmić, te
dodaje da je to rezultat više činitelja - od povijesnih i političkih,
razvojnih i gospodarskih, do demografskih i psiholoških.
(Hina) ld
301157 MET apr 97