ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Plinifikacijom Hrvatske može se povećati učinkovitost korištenja energije i smanjenje zagađenja okoliša, čemu je, smatraju u hrvatskom energetskom institutu "Hrvoje Požar", potrebno posvetiti posebnu
pozornost kao jednom od temeljnih nacionalnih energetskih programa. Stoga su u Institutu izradili Program plinifikacije Hrvatske "Plincro", koji se temelji na pretpostavkama o domaćim rezervama plina u visini od 39 milijardi prostornih metara, predviđenom padu proizvodnje plina do 2000. godine na 2,4 milijarde prostornih metara, odnosno 1,34 milijarde prostornih metara do 2010.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Plinifikacijom Hrvatske može se povećati
učinkovitost korištenja energije i smanjenje zagađenja okoliša,
čemu je, smatraju u hrvatskom energetskom institutu "Hrvoje Požar",
potrebno posvetiti posebnu pozornost kao jednom od temeljnih
nacionalnih energetskih programa. Stoga su u Institutu izradili
Program plinifikacije Hrvatske "Plincro", koji se temelji na
pretpostavkama o domaćim rezervama plina u visini od 39 milijardi
prostornih metara, predviđenom padu proizvodnje plina do 2000. godine
na 2,4 milijarde prostornih metara, odnosno 1,34 milijarde prostornih
metara do 2010. #L#
Potrebe za prirodnim plinom u Hrvatskoj u 2000. stručnjaci Instituta
procjenjuju na 3,15 milijardi prostornih metara, odnosno na 4,22
milijardi prostornih metara u 2010. godini. Iz toga proizlazi da će se
u 2000. godini morati uvesti 750 milijuna prostornih metara plina, a u
2010. 2,88 milijardi prostornih metara.
Za podmirivanje predviđenog porasta potrošnje prirodnog plina
potrebna su značajna ulaganja u plinsku infrastrukturu i objekte, što
se planira ostvariti projektnim financiranjem i to većim dijelom
kreditima, a manjim iz vlastitih sredstava proizvođača i potrošača
plina te lokalnih zajednica. To obuhvaća i ulaganja u stimuliranje
povoljne strukture potrošnje i ravnomjernija opterećenja plinske
mreže.
Trenutačno, po podacima Saveza energetičara Hrvatske, u našoj zemlji
godišnje se troši između 2,3 i 2,8 milijardi prostornih metara plina,
a budući da to nije dostatno za podmirenje potreba, godišnje se uvozi
približno od 700 do 800 milijuna prostornih metara plina, ponajviše iz
Rusije.
Nedavno je Hrvatska sklopila sporazum s Italijom o zajedničkom
korištenju plina u sjevernom hrvatskom podmorju, gdje je pronađeno
11 milijardi prostornih metara plina. Za pokretanje proizvodnje na
tom ležištu plina, koja se planira za 1998, utrošit će se približno
320 milijuna američkih dolara, od čega će svaki partner uložiti
polovinu.
U Institutu predviđaju kako će u razdoblju od 1999. do 2003. godišnje
s tog ležišta na domaće tržište stizati između 331 i 417 milijuna
prostornih metara plina. Nakon toga razdoblja proizvodnja će se
postupno smanjivati do ispod 200 milijuna prostornih metara u 2011.
godini, odnosno ispod 100 milijuna prostornih metara u 2013.
Početak korištenja drugih plinskih polja na tom području osiguralo bi
dulji rok eksploatacije plina iz sjevernog Jadrana, smatraju u
Institutu. Po njihovim podacima, veći dio toga plina koristio bi se
u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a planira se i gradnja
transportnog sustava za plin koji će povezati veći broj hrvatskih
županija.
Osim toga, na otoku Krku trenutno je u izgradnji terminal za uvoz
plina ohlađenog metana, čija gradnja stoji 1,44 milijardi njemačkih
maraka. U Savezu energetičara, međutim, upozoravaju kako još nisu
poznati potrošači golemih količina plina koje će stizati na taj
terminal te hoće li na svjetskom tržištu u dogledno vrijeme biti
dovoljno plina.
(Hina) at sbo
281102 MET apr 97