BRUXELLES, 21. travnja (Hina) - Mrtvo drveće, uništene šume i beživotna jezera... To su posljedice sve veće količine kiselih tvari, zagađenja koje se manifestira u obliku poznatih "kiselih kiša" koje sadrže tri plina: sumporni dioksid
(SO2), dušikov oksid (Nox) i amonijak (NH3). Ti plinovi mogu prijeći stotine, čak i tisuće kilometara prije nego što se spuste na površinu u obliku kiselih kiša, piše informativni bilten Europske komisije "Eurofocus".
BRUXELLES, 21. travnja (Hina) - Mrtvo drveće, uništene šume i
beživotna jezera... To su posljedice sve veće količine kiselih tvari,
zagađenja koje se manifestira u obliku poznatih "kiselih kiša" koje
sadrže tri plina: sumporni dioksid (SO2), dušikov oksid (Nox) i
amonijak (NH3). Ti plinovi mogu prijeći stotine, čak i tisuće
kilometara prije nego što se spuste na površinu u obliku kiselih kiša,
piše informativni bilten Europske komisije "Eurofocus". #L#
Na području Europske unije najčešći izvor SO2 su termoelektrane i
neke tvornice. Više od polovice dušičnih oksida dolazi iz ispušnih
cijevi automobila i kamiona, a amonijak u 90 posto slučajeva dolazi iz
umjetnih gnojiva koja se koriste u poljodjelstvu.
Godine 1990., ta je vrsta zagađenja na području Europske unije
pogodila više od 32 milijuna hektara površine. Najteže pogođene države
(prema njihovoj veličini) bile su Nizozemska, Njemačka, Belgija,
Velika Britanija i Austrija. Ta vrsta zagađenja gotovo i nije pogodila
Španjolsku i Portugal, a u Grčkoj ga uopće nema.
Pogođeno bi se područje u cjelini do 2010., uz već postojeće mjere,
moralo smanjiti na 8,7 milijuna hektara, a Europska komisija je
predložila i neke dodatne mjere koje bi pogođeno područje trebale
smanjiti na 4,5 milijuna hektara.
(Hina) rug dgk
210239 MET apr 97