INFORMACIJE O FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

INFORMACIJA O NOVOSTIMA U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI Zagreb, 14. travnja 1997. PREOPERATIVNO ZRAČENJE POVEĆAVA IZGLEDE PREŽIVLJAVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA NEW YORK, (Hina/Reuter) - Zračenje prije operacije povećava izglede za preživljavanjem raka debelog crijeva, objavio je američki medicinski časopis "New England Journal of Medicine". Kod pacijenata koji su tjedan dana prije operacije imali tretmane zračenja, rak se vratio tek u 11 posto slučajeva, u usporedi s 27 posto pacijenata na kojima je obavljen operativni zahvat. Devet godina nakon uspješno provedene operacije živi još 74 posto pacijenata zračenih prije operacije, prema 65 posto pacijenata koji su samo operirani. U ispitivanju provedenom na švedskom sveučilištu Uppsala sudjelovalo je više od 1100 pacijenata kod kojih se rektalni rak mogao izliječiti operacijom, tj. odstranjivanjem oboljelog debelog crijeva, a ponekad i dijela donjeg crijeva. Ispitivanjem je obuhvaćeno 70 bolnica, a svi su ispitanici bili mlađi od 80 godina. To je otkriće vrlo važan korak naprijed u otkrivanju metoda liječenja raka. U posljednjih su se desetak godina razvile važne pomoćne terapije kojima se produžava život oboljelih osoba. Uobičajeni tretman kod takvih bolesnika je operacija, a ova studija pokazuje da su važni i tretmani prije operacije. U Sjednjenim Američkim Državma (SAD) nakon operacije uobičajena je i postoperativna terapija, što u Europi nije slučaj. Od deset studija preoperativnog zračenja, Švedska je studija prva koja pokazuje znatno poboljšanje, što još uvijek trebaju potvrditi i druge studije. Ako se to i potvrdi, potrebno je definirati i druge pojmove, kao što su završetak liječenja i toksičnost, kontrola lokalnog tumora, održavanje i rad sfinktera, tj. kružnog steznog mišića, te kakvoća života. OTKRIVEN GEN RAKA MOZGA NEW YORK, (Hina/Reuter) - Dvije skupine istraživača istodobno su otkrile gen, važan u razvitku agresivnog raka mozga, a vjerojatno i drugih oblika raka, primjerice raka dojke i raka prostate. Gen, kojeg je jedna skupina označila kao PTEN, a druga MMAC1, vjerojatno je značajan potiskivač tumora. Ako mutira, dozvoljava nekontrolirani rast stanica i tumor postaje zločudan, stoji u člancima, objavljenim u časopisima "Science" i "Nature Genetics". Dosad je otkriveno više od deset različitih gena koji se ponašaju kao potiskivači tumora. Na temelju tog otkrića vjerojatno bi se mogle razviti i nove dijagnostičke metode ili metode liječenja. Gen se nalazi na kromosomu 10, tj. na dijelu genetskog koda koji se gubi kada glioma, ili tumor mozga, preraste u glioblastoma multiforme, agresivniji oblik bolesti. Samo u SAD-u svake godine zbog te vrste tumora mozga umire između pet i šest tisuća ljudi. Spomenuti je oblik tumora vrlo agresivan, a istraživanja pokazuju da mutacije na MMAC1 genu imaju vrlo važnu ulogu u agresivnosti tumora. Stoga će to otkriće pomoći u razumijevanju ovog procesa ne samo kod glioblastoma multiforme, već i kod mnogih drugih tumora, kao što su tumor dojke, prostate, bubrega i melanom. U studiji objavljenoj u "Nature Genetics", objavljeno je kako je MMAC1 mutirao u 23 posto ispitanih slučajeva glioma, kod 25 posto slučajeva tumora bubrega, u 33 posto slučajeva raka prostate te u 14 posto slučajeva melanoma. Ova je studija provedena u suradnji s američkom biotehničkom kompanijom "Myriad Genetics". Druga je skupina istraživača otkrila PTEN, gen vrlo identičan MMAC1, i to u sva četiri testirana slučaja raka prostate, kao i kod šest posto slučajeva raka dojke, kod 31 posto uzgojenih stanica tumora mozga i kod 17 posto tumora mozga odstranjenih pacijentima. To otkriće ukazuje da PTEN vjerojatno ima glavnu ulogu u pojedinim slučajevima raka. Otprilike 80 posto svih slučajeva raka potječe od spontane mutacije u DNK, a tek nakon toga slijede naslijeđene mutacije, kao što je BRCA gen kod raka dojke. Istraživači se nadaju kako će se jednog dana testiranjem moći otkriti rane mutacije PTEN-a, što bi bio prvi znak opasnosti od raka, a isto tako ono pruža još jednu mogućnost u traženju učinkovitijeg lijeka protiv raka. SMJESA VITAMINA E IPAK VRLO VAŽNA NEW YORK, (Hina/Reuter) - Vitamin E vrlo je važan antiooksidant s nizom korisnih učinaka na zdravlje, uključujući obranu od tumora i srčane bolesti. No, ako pokušavate te njegove sposobnosti dobiti isključivo iz vitaminskih dodataka, na krivom ste putu. Naime, vitaminski se dodaci uglavnom sastoje od jednog određenog oblika vitamina E, zvanog alpha-tocopherol. No, nova studija pokazuje da je drugi oblik vitamina E, gamma- tocopherol, možda i bolji u sprečavanju oštećivanja DNK i stanica, stoji u članku objavljenom u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences". Otprilike 75 posto vitamina E konzumiranog u obliku hrane nalazi se u obliku gamma-tocopherola, dok u vitaminskim dodacima uopće nema gamma-tocopherola, ili ga ima manje od deset posto. Tako osobe koje uzimaju velike količine vitamina E proizvedenog u obliku vitaminskog dodatka, uzimaju 20 puta više alpha oblika nego gamma oblika i tako istiskuju oblik važan u borbi protiv peroksinitrata. Uzimanje visoke doze jednog oblika dovodi do iscrpljivanja drugog, objašnjavaju stručnajci. Spomenuta studija pokazuje da je gamma-tocopherol učinkovitiji od alpha oblika u suzbijanju peroksinitrata, malih čestica koje oštećuju stanice, dok alpha- tocopherol suzbija neke opasne oksidante. Oksidanti reagiraju s lipidima ili masnim supstancama i dovode do upala. Oni mijenjaju cjelovitost stanične membrane, a reagiraju i s drugim molekulama, kao što su proteini ili DNK, uzrokujuću oštećenja koja dovode do mutacija. Ova oštećenja mogu dovesti i do kancerogenih promjena, a kod srčane bolesti i do upala. Inače, vitamin E nalazi se u kukuruzu, canoli i sojinom ulju, kao i margarinu. Međutim, konzumiranje više ulja znači i konzumiranje više masnoća. Ako želite uzimati veće količine vitamina, ne morate istovremeno povećati i količinu unešenih masnoća. Prilikom kupovine vitamina obratite pozornost da ono što kupujete ima sve sastojke koje trebate. Sve će više proizvođača vitamina početi miješati različite oblike tocopherola, koji uključuju i beta i delta oblike. Dotad stručnjaci savjetuju svim osobama koje dnevno uzimaju visoke doze vitamina E, 400 jedinica, da smanje unos vitaminskih dodataka na oko 100 jedinica i da se pet puta dnevno posluže voćem ili povrćem. PROIZVEDEN PRVI UMJETNI LJUDSKI KROMOSOM NEW YORK, (Hina/Reuter) - Stvoren je prvi umjetni ljudski kromosom, što se smatra pravom prekretnicom u genetičkom istraživanju, objavio je časopis "Nature Genetics". Umjetni je "mikrokromosom" velik tek 1/10 prirodnog i predstavlja pravi alat za istraživanje ljudske genetike te nudi mogućnost potpuno novog pristupa genetskoj terapiji i liječenju širokog spektra genetskih bolesti. Već početkom ovoga stoljeća znalo se da kromosomi nose gene, no sve do sada istraživači nisu uspjeli u potpunosti analizirati strukturu i način rada kromosoma. Normalni kromosomi u ljudskim stanicama ne nose samo stotine tisuća gena već i specijalne elemente za koje se vjeruje da su važni za stabilnost i rad kromosoma. Pritom uključuju i strukture zvane telomeres i centromeres. Telomeres, koji se sastoje od DNK i proteina, nalaze se na vrhu kromosoma i štite ga od oštećenja. Centromeres su specijalizirane regije DNK koje su vrlo bitne za pravinu distribuciju kromosoma kod stanične diobe,a ujedno su i dosad najmanje razjašnjena komponenta ljudskog kromosoma. U spomenutoj studiji istraživači su prvo iz ljudskog genetskog materijala sintetizirali niz alpha satelitte DNK i zatim taj sintetiziran centromere uložili u ljudsku stanicu pored telomerase i normalne DNK. Unutar stanice, neovisni elementi sastavljeni su u minijaturni kromosom po strukturi sličan ljudskom, ali s manje genetskog materijala. Sintetizirani kromosom međutim, ostaje neovisan unutar stanice-domaćina i djeluje kao dodatni kromosom. Ta činjenica pruža nešto što se ne može postići drugim oblikom genetske terapije. Navedni kromosomi mogu biti napravljeni da sadrže sve potrebne alate za reguliranje stabilne proizvodnje terapeutskih proteina kojih inače nema ili ne djeluju. Druga moguća prednost nove kromosomske tehnologija je veličina kromosoma. Naime, većina je gena relativno velika, mnogo veća od postojećih molekularnih posrednika za njihovo unošenje u stanicu, a ova tehnologija omogućava unošenje gena u njihovu prirodnu okolinu, u kromosomsko susjedstvo. SVE VEĆA NEGODOVANJA STRUČNJAKA GLEDE "HORMONA PROTIV STARANJA" NEW YORK, (Hina/Reuter) - Američka vladina zdravstvena agencija upozorava potrošače da su reklame o čudotvornim hormonskim dodacima kao što su melatonin i DHEA isuviše dobre da bi bile istinite. Nasuprot javnim tvrdnjama, za niti jedan dodatak nije dokazano da sprečava starenje ili da čak pomlađuje, stoji u priopćenju američkog Državnog instituta za staranje (NIA). Osim toga, ti se dodaci prodaju bez ispitanih dugoročnih učinaka uzimanja. Sve su to prirodno proizvedeni hormoni, čija proizvodnja opada s brojem godina. Npr. ljudski hormon rasta, ili hGH, kojeg luči hipofiza i ima važnu ulogu u određivanju razine razvoja kosti i mnogih velikih organa. Znanstvenici vjeruju da nadopuna hGH može pomoći u jačanju kosti i mišića, no konačni testovi su još u tijeku. Hormon se trenutno može dobiti isključivo na recept, kao pomoć u rastu djece. Jedna je meksička klinika koja se bavila pripravljanjem hormona, zatvorena početkom 90-tih nakon što su uočene popratne pojave. Neke od komplikacija uključivale su razvoj visokog tlaka, dijbetesa i "carpal tunnel syndrome". Dehydroepiandrosterone, ili DHEA, predstavlja drugi hormon protiv starenja, a inače je prirodan muški hormon. Želeći otkriti njegovu djelotvornost u usporavanju oslabljivanja imunosnog sustava povezanog sa starenjem, istraživači planiraju ispitivanje na životinjama. No, dosada je utvrđeno tek da visoke razine DHEA mogu dovesti do ozbiljnih popratnih pojava, kao što je oštećenje jetre. Nadomjesci DHEA proizvode visoke razine spolnih hormona, što može dovesti čak do rasta brade kod žena ili do povećane opasnosti od raka prostate i raka dojke. Melatonin je najpotencijalniji od sadašnjih lijekova protiv starenja. Proizvodi ga hipofiza, a vjeruje se da pomaže u reguliranju sna i mnogi ga stariji ljudi koriste kao sredstvo za spavanje. No, dok su pojedina ispitivanja pokazala da je učinkovit, druga zaključuju da može rezultirati jačim poremećajem sna. Ostale tvrdnje temelje se na nekoliko ograničenih i upitnih laboratorijskih ispitivanja provedenih na životinjama. Za melatonin se smatra i da je antioksidant, tj. da čisti organizam od potencijalno toksičnih nusproizvoda normalnog metabolizma. "Eliksir mladosti" tražen je od davnina, no ispitivanja o posljedicama dugotrajnog uzimanja lijekova "protiv starenja" tek su u tijeku. Istraživači stoga upozoravaju na stari savjet: ako se za neki proizvod priča previše dobrih stvari, predobrih da bi bili istiniti, oprez je najbolja preporuka. informacije: Slavica Bocek telefon: 01/273-927 141104 MET apr 97