ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na današnjoj sjednici nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o javnom priopćavanju. U prijedlogu se predlaže ukidanje tog zakona uz
obrazloženje da prilikom njegova donošenja nije poštovana procedura, odnosno da nakon prvog glasovanja o njemu, kojom prilikom je bio odbijen, do drugog uvrštavanja na sjednicu nije protekao Poslovnikom određeni rok od najmanje tri mjeseca, već samo četiri dana. Ustavni sud smatra da svaka povreda Poslovnika nije i povreda ustavnosti, tako da prijedlog nije prihvaćen.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na
današnjoj sjednici nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka
ocjene ustavnosti Zakona o javnom priopćavanju.
U prijedlogu se predlaže ukidanje tog zakona uz obrazloženje da
prilikom njegova donošenja nije poštovana procedura, odnosno da
nakon prvog glasovanja o njemu, kojom prilikom je bio odbijen,
do drugog uvrštavanja na sjednicu nije protekao Poslovnikom određeni
rok od najmanje tri mjeseca, već samo četiri dana.
Ustavni sud smatra da svaka povreda
Poslovnika nije i povreda ustavnosti, tako da prijedlog nije
prihvaćen. #L#
Osim toga, Ustavni sud navodi da Poslovnik predviđa i skraćivanje
pojedinih rokova, pa i onog od tri mjeseca. "Zakon nakon prvog
glasovanja nije donesen jer, usprokos prebrojenim glasovima, nije
proglašen - nije odbijen, niti je usvojen", objašnjava se u
obrazloženju odluke. Zapravo, prema tumačenju Ustavnog suda, došlo je
do prekida sjednice, u kojem su klubovi stranaka ponovno pristali
glasovati o Zakonu, nakon čega je usvojen velikom većinom glasova
zastupnika.
Ustavni sud nije prihvatio ni prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona
o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Provedbom tog
Zakona, navodi se u prijedlogu, u neravnopravan su položaj dovedeni
građani koji su putem doprinosa uplaćivali za stambenu izgradnju, a
nikad nisu stekli stanarsko pravo u stanu izgrađenom tim sredstvima.
Dakle, time su im bez naknade oduzeta vlasnička prava na tim
sredstvima, a koja su im trebala biti vraćana upravo od sredstava
ostvarenih prodajom tih stanova.
Međutim, smatra Ustavni sud, obveza je zakonodavca bila prijelaznim
propisima izvršiti pretvorbu stambenog vlasništva, pa je tako
zakonodavac imao pravo i urediti način raspodjele sredstava ostvarenih
prodajom tih stanova. Naposljetku, pojašnjava se u obrazloženju
odluke, Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost samo onoga što je
zakonodavac propisao, ali ne i onoga što nije propisano, odnosno što u
konkretnom slučaju osporenim odredbama nije regulirano.
Prije donošenja odluke o prijedlozima nekoliko predlagatelja da se
pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o privatizaciji, jer su,
prema prijedlozima, njime u neravnopravan položaj dovedeni oni koji su
dionice poduzeća kupili odjednom i bez popusta i invalidi koji nisu
ratni invalidi, primjerice invalidi rada, Ustavni je sud zatražio
mišljenje Sabora, Ministarstva privatizacije i Hrvatskog fonda za
privatizaciju.
(Hina) rd vkn
301957 MET apr 97