PEKING, 25. travnja (Hina) - Nedavna odluka američke administracije o uvođenju gospodarskih sankcija Burmi izazvala je buru u američkim gospodarskim krugovima, iako se tvrdi da SAD u toj zemlji jugoistočne Azije zapravo nemaju velikih
gospodarskih interesa, a da imaju veliku moralnu obvezu štititi i promicati ljudska prava i demokraciju. Najave o mogućim problemima sa skorom ponovnom američkom dodjelom statusa najpovlaštenije nacije Kini, s obzirom na razmjere kinesko-američkih poslovnih odnosa, zasigurno će izazvati još oštrije reakcije američkog poslovnog svijeta.
PEKING, 25. travnja (Hina) - Nedavna odluka američke administracije o
uvođenju gospodarskih sankcija Burmi izazvala je buru u američkim
gospodarskim krugovima, iako se tvrdi da SAD u toj zemlji jugoistočne
Azije zapravo nemaju velikih gospodarskih interesa, a da imaju veliku
moralnu obvezu štititi i promicati ljudska prava i demokraciju. Najave
o mogućim problemima sa skorom ponovnom američkom dodjelom statusa
najpovlaštenije nacije Kini, s obzirom na razmjere kinesko-američkih
poslovnih odnosa, zasigurno će izazvati još oštrije reakcije američkog
poslovnog svijeta. #L#
Američki biznis koji je pogođen sankcijama Burmi tvrdi da je upitno
je li doista riječ o malim gospodarskim interesima, dodajući kako ih
sankcije osuđuju da takvi i ostanu. Tako odluka čiji je cilj pogoditi
burmanski vojni režim, poput bumeranga pogađa i američke izvoznike i
proizvođače, lišavajući ih mogućeg unosnog tržišta.
Ako je dosadašnja američka gospodarska nazočnost u Burmi, nevelika u
usporedbi s europskom i azijskom konkurencijom, izazvala ogorčene
prosvjede i zabrinutost u američkim privrednim krugovima, lako je
pretpostaviti kako ih je tek zabrinula najava da bi u lipnju Kongres
na vrlo oštar način mogao postaviti pitanje odobravanja Kini statusa
najpovlašćenije nacije.
Naime, od kraja 80-ih godina i gušenja prodemokratskog pokreta na
Tiananmenu 1989., odobravanje Kini ovoga statusa u SAD-u usko je bilo
vezano uz američku ocjenu stanja ljudskih prava u Kini. Američki
Kongres svake je godine raspravljao o ljudskim pravima u Kini, što je
Pekingu u svakoj prilici ocjenjivao kao miješanje u kineske
unutrašnje stvari, odnosno politizaciju gospodarskih odnosa. Na kraju,
Kini bi svake godine bio odobren sporni status, ali samo za idućih
godinu dana. Tvrdeći stalno da nije riječ ni o kakvoj privilegiji, već
o normalnom institutu u međunarodnoj trgovini od kojega u bilateralnim
odnosima profitiraju obje strane, Peking uporno ponavlja zahtjev da mu
se taj status odobri jednom zauvijek, odnosno da se prestane s
njegovim godišnjim odobravanjem. Jedan od argumenata je da
neizvjesnost kineskog statusa otežava američkim privrednicima
planiranje aktivnosti na kineskome tržištu, što se tiče interesa
jedne i druge strane.
Nedvojbeno u tijesnoj vezi s oscilacijama u političkim odnosima
Washingtona i Pekinga po načelu toplo-hladno, pitanje kineskog
trgovinskog statusa ponovno se, od početka travnja, našlo u središtu
pozornosti i privrednika i političara. Naime, kada se već činilo da u
skladu s Clintonovim stajalištem o potrebi razdvajanja ovog pitanja od
problema ljudskih prava ima nade da Peking dobije stalni status
najpovlašćenije nacije, pokazalo se da jake struje u Kongresu misle
drukčije. Newt Gingrich je, čak, izjavio da bi se ove godine taj
status Kini možda mogao odobriti samo na šest mjeseci. Može se i ne
odobriti, kaže na to službeni Peking, ali to neće pogoditi samo Kinu.
Na visoku cijenu takve odluke upozoravaju i iz američkih gospodarskih
krugova. Promatrači, pak, u svemu vide barem četiri razloga za ponovno
otvaranje pitanja kineskog statusa. Jedan je razlog, po njihovu
mišljenju, u američkoj želji da se u Hong Kongu pod kineskim
suverenitetom glede građanskih sloboda održi status quo, drugi u
nastojanju desnog republikanskog krila da se zaoštri politika prema
Pekingu uopće, treći je u želji konzervativnih kršćanskih udruga da se
time posebno osiguraju vjerska prava u Kini, a četvrti da se time
odgovori na (još uvijek nedokazanu) umiješanost Kine u financiranje
američkih političara.
Uzbuna oko kineskog statusa najpovlašćenije nacije ostaje očito
tijesno vezana uz jedno temeljno američko unutrašnje političko
pitanje, a to je kako se zapravo postaviti prema Kini. Tu se, kao što
je poznato, mišljenja razlikuju. Što se, pak, tiče trgovinske i
gospodarske suradnje, mnogi misle da je u cilju očuvanja pozicija na
kineskome tržištu i planova za njegovim daljnjim otvaranjem, nipošto
ne treba otežavati. Zato je već počelo lobiranje, jer do lipnja i ne
preostaje previše vremena.
(Hina) mer br
251251 MET apr 97