FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KINA-SAD: TRGOVINSKI STATUS KINE IZAZIVA GLAVOBOLJE PRIVREDNIKA

PEKING, 25. travnja (Hina) - Nedavna odluka američke administracije o uvođenju gospodarskih sankcija Burmi izazvala je buru u američkim gospodarskim krugovima, iako se tvrdi da SAD u toj zemlji jugoistočne Azije zapravo nemaju velikih gospodarskih interesa, a da imaju veliku moralnu obvezu štititi i promicati ljudska prava i demokraciju. Najave o mogućim problemima sa skorom ponovnom američkom dodjelom statusa najpovlaštenije nacije Kini, s obzirom na razmjere kinesko-američkih poslovnih odnosa, zasigurno će izazvati još oštrije reakcije američkog poslovnog svijeta.
PEKING, 25. travnja (Hina) - Nedavna odluka američke administracije o uvođenju gospodarskih sankcija Burmi izazvala je buru u američkim gospodarskim krugovima, iako se tvrdi da SAD u toj zemlji jugoistočne Azije zapravo nemaju velikih gospodarskih interesa, a da imaju veliku moralnu obvezu štititi i promicati ljudska prava i demokraciju. Najave o mogućim problemima sa skorom ponovnom američkom dodjelom statusa najpovlaštenije nacije Kini, s obzirom na razmjere kinesko-američkih poslovnih odnosa, zasigurno će izazvati još oštrije reakcije američkog poslovnog svijeta. #L# Američki biznis koji je pogođen sankcijama Burmi tvrdi da je upitno je li doista riječ o malim gospodarskim interesima, dodajući kako ih sankcije osuđuju da takvi i ostanu. Tako odluka čiji je cilj pogoditi burmanski vojni režim, poput bumeranga pogađa i američke izvoznike i proizvođače, lišavajući ih mogućeg unosnog tržišta. Ako je dosadašnja američka gospodarska nazočnost u Burmi, nevelika u usporedbi s europskom i azijskom konkurencijom, izazvala ogorčene prosvjede i zabrinutost u američkim privrednim krugovima, lako je pretpostaviti kako ih je tek zabrinula najava da bi u lipnju Kongres na vrlo oštar način mogao postaviti pitanje odobravanja Kini statusa najpovlašćenije nacije. Naime, od kraja 80-ih godina i gušenja prodemokratskog pokreta na Tiananmenu 1989., odobravanje Kini ovoga statusa u SAD-u usko je bilo vezano uz američku ocjenu stanja ljudskih prava u Kini. Američki Kongres svake je godine raspravljao o ljudskim pravima u Kini, što je Pekingu u svakoj prilici ocjenjivao kao miješanje u kineske unutrašnje stvari, odnosno politizaciju gospodarskih odnosa. Na kraju, Kini bi svake godine bio odobren sporni status, ali samo za idućih godinu dana. Tvrdeći stalno da nije riječ ni o kakvoj privilegiji, već o normalnom institutu u međunarodnoj trgovini od kojega u bilateralnim odnosima profitiraju obje strane, Peking uporno ponavlja zahtjev da mu se taj status odobri jednom zauvijek, odnosno da se prestane s njegovim godišnjim odobravanjem. Jedan od argumenata je da neizvjesnost kineskog statusa otežava američkim privrednicima planiranje aktivnosti na kineskome tržištu, što se tiče interesa jedne i druge strane. Nedvojbeno u tijesnoj vezi s oscilacijama u političkim odnosima Washingtona i Pekinga po načelu toplo-hladno, pitanje kineskog trgovinskog statusa ponovno se, od početka travnja, našlo u središtu pozornosti i privrednika i političara. Naime, kada se već činilo da u skladu s Clintonovim stajalištem o potrebi razdvajanja ovog pitanja od problema ljudskih prava ima nade da Peking dobije stalni status najpovlašćenije nacije, pokazalo se da jake struje u Kongresu misle drukčije. Newt Gingrich je, čak, izjavio da bi se ove godine taj status Kini možda mogao odobriti samo na šest mjeseci. Može se i ne odobriti, kaže na to službeni Peking, ali to neće pogoditi samo Kinu. Na visoku cijenu takve odluke upozoravaju i iz američkih gospodarskih krugova. Promatrači, pak, u svemu vide barem četiri razloga za ponovno otvaranje pitanja kineskog statusa. Jedan je razlog, po njihovu mišljenju, u američkoj želji da se u Hong Kongu pod kineskim suverenitetom glede građanskih sloboda održi status quo, drugi u nastojanju desnog republikanskog krila da se zaoštri politika prema Pekingu uopće, treći je u želji konzervativnih kršćanskih udruga da se time posebno osiguraju vjerska prava u Kini, a četvrti da se time odgovori na (još uvijek nedokazanu) umiješanost Kine u financiranje američkih političara. Uzbuna oko kineskog statusa najpovlašćenije nacije ostaje očito tijesno vezana uz jedno temeljno američko unutrašnje političko pitanje, a to je kako se zapravo postaviti prema Kini. Tu se, kao što je poznato, mišljenja razlikuju. Što se, pak, tiče trgovinske i gospodarske suradnje, mnogi misle da je u cilju očuvanja pozicija na kineskome tržištu i planova za njegovim daljnjim otvaranjem, nipošto ne treba otežavati. Zato je već počelo lobiranje, jer do lipnja i ne preostaje previše vremena. (Hina) mer br 251251 MET apr 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙