ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Iranska vojska izvodi na području Perzijskoga zaljeva vojnu vježbu nazvanu "Put za Jeruzalem" u kojoj sudjeluje oko 200.000 pripadnika iranskih oružanih snaga, prenose svjetske agencija.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Iranska vojska izvodi na području
Perzijskoga zaljeva vojnu vježbu nazvanu "Put za Jeruzalem" u kojoj
sudjeluje oko 200.000 pripadnika iranskih oružanih snaga, prenose
svjetske agencija. #L#
Zapovjednik iranske Revolucionarne garde general Rafim Safavi rekao
je da će vježbe uključiti amfibijske operacije (iskrcavanje) u
području tjesnaca Hormuza, a kopnena vojska će provoditi vježbe u tri
pokrajine koje se nalaze duž iranske obale u Parzijskome zaljevu.
Državni iranski radio je javio da će u vježbama sudjelovati oko 180
ratnih brodova (većih i manjih brodova, raketnih i ophodnih čamaca i
desantnih plovila), te da će tijekom trodnevnih vojnih vježbi biti
održano i pokusno gađanje raketama zemlja-zemlja, zemlja-zrak i
obala-more.
Strani vojni i politički promatrači posljednjih su godina uočili
veliko povećanje iranske mornarice. Od 1988. do 1996. godine prosječno
je na godinu ulagano oko 2,7 milijardi dolara za modernizaciju
mornarice. Tijekom tih godina Teheran je osuvremenio svoje pomorske
baze, nabavio nove raketne brodove i kupio kineske, vođene
protubrodske rakete koje je postavio na raketne čamce i obalne pogone.
Iranska mornarica je nedavno iz Rusije dobila i treću podmornicu klase
"Kilo" na klasični dizel-električni pogon. Od zemalja Perzijskoga
zaljeva samo Iran ima podmornice.
Uz nabavu novog oružja i opreme, sve su učestalije i vojne vježbe na
kojima se isprobava novo oružje i usklađuju zajedničke operacije
pomorskih, kopnenih i zračnih snaga. U razdoblju od listopada 1995.
godine pa do travnja 1996. ukupno je izvedeno 38 vojnih vježbi, što je
znatan porast u odnosu prema npr. 1993. godini kada je tijekom cijele
godine izvedeno 36 vježbi.
Iranski su čelnici pomorskim snagama namijenili dvije glavne uloge.
Prva je povećana nazočnost u regiji Perzijskoga zaljeva. Potreba za
jakim pomorskim snagama imperativ je za Iran koji ima 1.400 km obale,
što se proteže od granice s Irakom pa do Omanskoga zaljeva i granice s
Pakistanom. Teheran je dao prioritet i gradnji sve većeg broja
pomorskih platformi za vađenje nafte i plina, koje bi u eventualnom
sukobu mogle predstavljati važne ciljeve pa ih treba zaštititi jakom
mornaricom. Pri promišljanju mogućeg sukoba Iran razmatra mogućnost da
njegove snage blokiraju tjesnac Hormuz, kojim prolazi polovica
svjetskog prometa nafte. U takvom scenariju ističe se druga uloga koju
Iranci daju svojoj mornarici, a to je - vođenje sukoba s američkim
pomorskim snagama u regiji.
Tenzije između SAD-a i Irana postoje još od islamske revoucije 1979.
godine, ali "najnoviji" povod za podizanje temperature između Teherana
i Washingtona je postavljanje bombe u američki vojni kompleks u
Dharanu u Saudijskoj Arabiji lipnja 1996. godine. Iako nema konkretnih
dokaza, kao počinitelji su optuženi islamski fundamentalisti koje
potpomaže Iran. Amerikanci su zaprijetili da će u slučaju sličnih
napada uzvratiti po iranskim vojnim instalacijama. Takav razvoj
događaja posve bi sigurno prouzročio odgovor iranske vojske, ali
njezina flota unatoč najnovijim poboljšanjima nije u mogućnosti nositi
se s brodovima Pete flote SAD-a, koja u svakom trenutku može računati
na oko 35 većih ratnih brodova, uključujući bojnu skupinu nosača
zrakoplova i najmanje 150 bojnih zrakoplova.
(Hina) sb rb
240555 MET apr 97