ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici, održanoj 23. travnja 1997., donio je rješenje kojim se odbija žalba Hrvatske seljačke stranke (HSS) - Županijske organizacije Split podnesena protiv rješenja
Županijskog izbornog povjerenstva XVII. Županije splitsko-dalmatinske od 16. travnja 1997.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske na
sjednici, održanoj 23. travnja 1997., donio je rješenje kojim se
odbija žalba Hrvatske seljačke stranke (HSS) - Županijske organizacije
Split podnesena protiv rješenja Županijskog izbornog povjerenstva
XVII. Županije splitsko-dalmatinske od 16. travnja 1997. #L#
U obrazloženju se ističe da je rješenjem Županijskog izbornog
povjerenstva XVII. Županije splitsko-dalmatinske navedenim u izreci
rješenja, odbijen prigovor Hrvatske seljačke stranke (HSS) -
Županijske organizacije Split podnesen zbog nepravilnosti u postupku
izbora za Gradsko vijeće Stari Grad, smatrajući da je pogrešnim
obračunom postignutog broja glasova HSS dobio tri vijećnika, umjesto
četiri koliko bi dobio da se pravilno računalo D'Hondtovom metodom.
U podnesenoj žalbi se navodi da je na temelju dobivenih glasova za
kandidatske liste pogrešno naveden zajednički djelitelj 102 jer,
uzimajući u obzir glasove koje je dobila svaka kandidatska lista,
proizlazi da je zajednički djelitelj 102,75, a ne 102, a što dovodi
do drugačijeg rezultata. Po D'Hondtovoj metodi, kako se navodi,
ne može se dobiveni zajednički djelitelj broj 102,75 niti umanjivati,
niti zaokruživati.
Žalba nije osnovana.
Člankom 26. stavkom 2. i 3. Zakona o izboru članova predstavničkih
tijela jedinice lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i
samouprave propisan je način na koji se utvrđuje broj članova
predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice
lokalne uprave i samouprave, koji će biti izabran sa svake kandidatske
liste jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i
samouprave i to na sljedeći način:
Ukupan broj valjanih glasova, koje je dobila kandidatska lista
jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i
samouprave (biračka masa tijela), dijeli se brojem 1 do zaključnog
broja (u konkretnom slučaju 15) koliko se članova predstavničkog
tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i
samouprave bira putem lista. Od svih dobivenih rezultata posljednji
rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj
glasova svake kandidatske liste (biračka masa liste). Svaka
kandidatska lista dobit će onoliko mjesta u predstavničkom tijelu
jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i
samouprave, koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova
(biračka masa) sadrži zajednički djelitelj.
U konkretnom slučaju sporno je treba li kao zajednički djelitelj
uzeti broj 102,75, dakle puni broj i dvije decimale koliko iznosi 15.
rezultat ili treba zanemariti decimale i uzeti kao zajednički
djelitelj samo cijeli broj (102).
Citirana odredba Zakona (članak 26. stavak 3.) ne daje izričit
odgovor na to pitanje, ali iz smisla zakonske odredbe treba zaključiti
da se kao zajednički djelitelj uzima cijeli broj (bez decimala).
Stoga je nadležno Izborno povjerenstvo pravilno utvrdilo da HDZ-u
pripada, s obzirom na postignute rezultate, pet, a HSS-u tri vijećnika
kao i SDP-u, HSLS-u 2 vijećnika, a NGL-u i HSU-u po jedan vijećnik u
Gradskom vijeću Stari Grad što predstavlja ukupno 15 vijećnika.
Iz svega navedenog proizlazi da podnositelj žalbe neosnovano smatra
da se radi o pogrešci kod izračunavanja zajedničkog djelitelja, jer
takva greška nije učinjena, pa Ustavni sud Republike Hrvatske prihvaća
utvrđenja i zaključke Županijskog izbornog povjerenstva XVII. Županije
splitsko-dalmatinske.
Stoga je u skladu s člankom 60. Zakona riješeno kao u izreci.
(Hina) pp gk
232147 MET apr 97