ŽENEVA, 23. travnja (Hina) - Pod predsjedanjem visoke povjerenice UN za izbjeglice Sadako Ogate u srijedu je u sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi održan sastanak Radne skupine za humanitarna pitanja Vijeća za provedbu mirovnih
sporazuma iz Daytona.
ŽENEVA, 23. travnja (Hina) - Pod predsjedanjem visoke povjerenice UN
za izbjeglice Sadako Ogate u srijedu je u sjedištu Ujedinjenih
naroda u Ženevi održan sastanak Radne skupine za humanitarna pitanja
Vijeća za provedbu mirovnih sporazuma iz Daytona. #L#
U radu skupa sudjelovali su visoki povjerenik međunarodne zajednice
za BiH Carl Bildt, povjerenik za civilna pitanja UNTAES-a Gerard
Fischer, te izaslanstvo SRJ i BiH, na ministarskoj razini. Izaslanstvo
Republike Hrvatske predvodio je veleposlanik Darko Bekić.
Izvješćujući o svom nedavnom posjetu prostoru bivše Jugoslavije Ogata
je istaknula da, unatoč postignutim rezultatima, međunarodna zajednica
ne može biti zadovoljna tempom povratka izbjeglica i prognanika, što
se ocjenjuje glavnim zadatkom u provedbi mirovnog procesa za 1997.
Trenutačno u BiH još uvijek ima 860 tisuća prognanika, a prošle
godine samo 80 tisuća vratilo se iz drugih zemalja. Međunarodna
zajednica planira ove godine osigurati povratak oko 200 tisuća ljudi.
U svezi sa stanjem u Hrvatskoj, visoka povjerenica UN je istaknula
nužnost hitne provedbe upravo postignutog sporazuma između Vlade RH,
UNTAES-a i UNHCR-a o povratku hrvatskih, odnosno, srpskih prognanika u
hrvatsko Podunavlje i iz hrvatskog Podunavlja. O povratku izbjeglih
hrvatskih Srba s teritorija SRJ, Ogata je iznijela podatak da se do
sada, samo 866 srpskih izbjeglica s područja SRJ, vratilo u Hrvatsku.
U raspravi koja je slijedila, američko je izaslanstvo pozvalo
hrvatsku Vladu da bitno pridonese rješavanju problema srpskih
prognanika iz drugih krajeva Hrvatske, trenutačno smještenih u
hrvatskom Podunavlju.
U svome izlaganju, ministar rada, zdravstva i socijalne zaštite u
Vladi SRJ Miroslav Ivanišević je iznio podatak da se 56 tisuća
hrvatskih Srba, izbjeglih u SRJ, izjašnjava za povratak", te se
snažno zauzeo za osnutak povjerenstva Vlade SRJ i Vlade RH za povratak
izbjeglica, prema odredbama članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa
između dviju zemalja.
Sudjelujući u raspravi, hrvatski veleposlanik pri UN dr. Darko Bekić
izvijestio je o upravo postignutom Operativnom sporazumu o povratku u
Istočnu Slavoniju i iz Istočne Slavonije. U sklopu tog sporazuma vlada RH,
UNTAES i UNHCR će zajednički raditi na istodobnom povratku hrvatskih
izbjeglica u Podunavlje, te na povratku ondje smještenih Srba iz
drugih krajeva Hrvatske. Rješavanje tog važnog humanitarnog problema
za hrvatsku je vladu prioritet, tako da je već u utorak i u srijedu u
hrvatskom Podunavlju otvoreno sedam područnih ureda za prognanike i
izbjeglice. Ti će uredi provoditi konkretne zadatke vezane za njihov
povratak.
Govoreći o dinamici povratka srpskih izbjeglica s teritorija SRJ,
veleposlanik Bekić je najprije komentirao podatak iz izvješća Sadako
Ogate, da se do sada u Hrvatsku vratilo samo njih 866. Prema njegovu
tumačenju, taj se broj odnosi na one koji su se vratili posredstvom
UNHCR-a, dok se čak 15 tisuća izbjeglica vratilo individualno,
odnosno preko Državnog ureda za izbjeglice i prognanike RH. Ako je
potrebno, Državni ured može dokazati da se vratio, pa čak i gdje je
smješten, svaki od 15 tisuća povratnika.
Činjenica je, međutim, da povratak hrvatskih Srba izbjeglih u SRJ,
zahtijeva puno više političkih, sigurnosnih te osobito, gospodarskih
priprema i ulaganja, jer se radi o povratku u tradicionalno
nerazvijene krajeve, koji su, još i stradali u ratu. Veleposlanik
Bekić ilustrirao je postojeće stanje najnovijim statističkim
pokazateljima o zaposlenosti u novooslobođenim krajevima. Primjerice u
Kninu je trenutačno 1000 nezaposlenih, u Glini čak 1700 osoba.
"U svjetlu ovih činjenica, jasno je da rješavanje problema povratka
hrvatskih Srba izbjeglih u SRJ, zahtijeva strpljivost i postupnost.
Ovo je značajnije to više što i mnogi od ukupno 160 tisuća izbjeglica
iz BiH, za koje se još uvijek skrbi Republika Hrvatska, izražavaju
želju za trajnim ostankom u našoj zemlji. Ne radi se, dakle, o
nedostatku političke volje, već prvenstveno o potrebi velikih
ulaganja u gospodarsku obnovu i prestrukturiranje tih krajeva. Taj
zadatak hrvatska vlada neće moći ostvariti bez značajne međunarodne
pomoći" - zaključio je veleposlanik Bekić.
(Hina) ab rt
231952 MET apr 97