ZAGREB, 20. travnja (Hina - Maša Taušan) - Najvažnija tema koja u ovom trenutku zaokuplja Vijeće Europe je priprema drugog sastanka na vrhu zemalja članica te najstarije europske političke organizacije, a to će ujedno biti i
najznačajnija tema petodnevnog proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine koje započinje u ponedjeljak.
ZAGREB, 20. travnja (Hina - Maša Taušan) - Najvažnija tema koja u ovom
trenutku zaokuplja Vijeće Europe je priprema drugog sastanka na vrhu
zemalja članica te najstarije europske političke organizacije, a to će
ujedno biti i najznačajnija tema petodnevnog proljetnog zasjedanja
Parlamentarne skupštine koje započinje u ponedjeljak. #L#
Nakon razdoblja snažnog širenja Organizacije koja je u posljednjih
sedam godina primila 16 novih članica, zemalja srednje i istočne
Europe, ocjenjuje se da je sada bitno čuti mišljenje i želje novih
zemalja, te summitom ojačati i produbiti značaj VE budući da ta
organizacija, prema nekima, predstavlja savjetodavno tijelo koje nema
pravu snagu provođenja donešenih odluka.
Brzo širenje VE osnovanog 1949. godine započelo je padom Berlinskog
zida, a prigodom prvog sastanka na vrhu održanog u Beču 1993. godine
VE imalo je 32 zemlje članice s ukupno 530 milijuna stanovnika. Ove
godine drugi summit priprema 40 zemalja članica s ukupno oko 770
milijuna stanovnika.
Izaslanstvo hrvatskog Sabora u Parlamentarnoj skupštini, koje će
također sudjelovati na drugom dijelu ovogodišnjeg zasjedanja,
predvođeno je potpredsjednikom Sabora dr. Žarkom Domljanom.
Komentirajući prije odlaska dnevni red zasjedanja, dr. Domljan
istaknuo je prije svega važnost pripreme summita, ali je ocijenio da
teme plenarne sjednice za Hrvatsku nisu posebno zanimljive, odnosno
"nema teme koja bi se Hrvatske izravno ticala".
"Međutim, naše izaslanstvo ravnopravno sudjeluje u radu", rekao je
dr. Domljan.
"Ono što je zanimljivo za Hrvatsku je činjenica da nakon isteka šest
mjeseci od prijema započinje službeni proces praćenja poštivanja
obveza", istaknuo je dr. Domljan, odnosno provjera ispunjava li
Hrvatska obveze koje je preuzla prigodom prijema u punopravno
članstvo. Tako će proces monitoringa započeti u svibnju, a sukladno
tome Hrvatska bi se u lipnju mogla naći na dnevnom redu Parlamentarne
skupštine.
Upravo zbog sustavnijeg praćenja kontrole preuzetih obveza
novoprimljenih članica, ali i ponašanja "starih demokracija", na prvom
dijelu ovogodišnjeg zasijedanja u siječnju Parlamentarna skupština
donijela je odluku o osnivanju novog odbora za "monitoring".
U radu Skupštine i njenih 13 raznih odbora i 5 političkih skupina
sudjelovat će, osim voditelja izaslanstva dr. Domljana, još 9
hrvatskih predstavnika - mr. Zdravka Bušić, Mate Meštrović, Jakob grof
Eltz Vukovarski, mr. Božo Kovačević, Snježana Biga-Friganović, Boris
Kandare, Ivan Nogalo, Stjepan Radić i Denis Jelenković.
Hrvatska je u trenutku ulaska u VE dobila pet mjesta u parlamentarnoj
skupštini, te jednako toliko mjesta za zamjenike koji sudjeluju u
radu, ali nemaju pravo glasa.
Parlamentarna skupština, koja četiri puta godišnje zasjeda u
Europskoj palači u Strasbourgu pred kojom se od 6. studenog prošle
godine vije i hrvatska zastava, ima 286 parlamenatarnih zastupnika iz
40 europskih zemalja i jednako toliko njihovih zamjenika.
Broj parlamentaraca u Skupštini vrlo je različit. Tako je najmanji
mogući broj zastupnika u Parlamentarnoj skupštini dva koliko ih imaju
Liechenstein i San Marino, a najviše - 18 parlamentaraca - imaju
Francuska, Njemačka, Italija, Rusija i Velika Britanija. Sve zemlje
imaju i jednak broj zamjenika.
Govoreći o zanimljivijim temama proljetnog zasjedanja, dr. Domljan
izdvojio je raspravu po hitnom postupku o stanju u Albaniji, s obzirom
da je ta zemlja od 1995. punopravna članica VE. Nakon njezinog prijema
izaslanstvo Parlamentarne skupštine promatralo je, kao što je
uobičajeno s novoprimljenim zemljama, prošlogodišnje izbore, a drugi
put delegacija je putovala u tu zemlju nakon izbijanja sukoba u
veljači ove godine.
Parlamentarci 40 zemalja članica razmotrit će i stanje u Zakavkazju
budući da tri zemlje tog područja - Armenija, Azerbejdžan i Gruzija,
ovog trenutka u statusu posebnog gosta, pretendiraju na mjesto
punopravnih članica. Osim njih u tom statusu još uvijek je i BiH.
"Iz odluke Parlamentarne skupštine znat će se otprilike kada će
zemlje Zakavkazja moći računati na prijem u punopravno članstvo VE",
kazao je dr. Domljan. Posljednju riječ imat će, naravno, Odbor
ministara, tijelo koje je posljednja instanca Vijeća Europe pri
donošenju odluka.
Uz još nekoliko tema, dr. Domljan naglasio je da će glavni tajnik VE
Daniel Tarschys podnijeti izvješće o radu u proteklom razdoblju, kao i
predsjedavajuća Ministarskog odbora finska ministrica vanjskih poslova
Tarja Halonen.
Gosti koji će govoriti u dvorani Europske palače, kao što je
uobičajeno na svakom zasjedanju, bit će grčki predsjednik Konstantin
Stefanopulos, bugarski predsjednik Petar Stojanov i predsjedavajući
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) danski ministar
vanjskih poslova Niels Helveg Petersen.
(Hina) maš dr
201217 MET apr 97