ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske Ante Klarić u Posebnom izvješću Vladi Republike Hrvatske o stanju ljudskih prava na području Knina i Donjeg Lapca navodi da je stanje na tom području, sa stanovišta
sigurnosti građana i njihove imovine, "još uvijek takvo da se ne može smatrati zadovoljavajućim", pa predlaže Vladi poduzimanje odgovarajućih mjera.
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske
Ante Klarić u Posebnom izvješću Vladi Republike Hrvatske o stanju
ljudskih prava na području Knina i Donjeg Lapca navodi da je stanje na
tom području, sa stanovišta sigurnosti građana i njihove imovine, "još
uvijek takvo da se ne može smatrati zadovoljavajućim", pa predlaže
Vladi poduzimanje odgovarajućih mjera. #L#
To je pismeno izvješće, koje nosi nadnevak 7. travnja, bilo na
dnevnom redu za danas zakazane sjednice Odbora za ljudska prava i
prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma
hrvatskog Sabora, koja nije održana zbog nedostatka kvoruma.
U izvješću pučki pravobranitelj navodi da je na poziv voditelja
Regionalnog ureda OSCE-a u Kninu Oskara Lehnera, 13. veljače posjetio
Knin, a na prijavu zastupnika hrvatskog Sabora 19. ožujka posjetio je
Donji Lapac.
Na temelju obavljenih razgovora i pritužbi tamošnjih građana te
prijava OSCE-a i raznih nevladinih organizacija o kršenju ljudskih
prava, pučki je pravobranitelj utvrdio da je jedan od najakutnijih
problema nemogućnost većeg broja građana srpske nacionalnosti, koji su
pobjegli za vrijeme "Oluje" i koji su se u međuvremenu javili, da se
usele u svoje kuće i koriste svoje posjede, jer su oni na temelju
Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom dati
na privremeno korištenje drugim osobama.
Klarić ukazuje i na "problematičan odnos između Hrvata
starosjedilaca te povratnika i novodoseljenih Hrvata, osobito onih
doseljenih iz BiH", kao i na vrlo teško stanje u gospodarstvu i
društvenoj infrastrukturi.
Pučkog pravobranitelja naročito zabrinjava velik broj prijavljenih
slučajeva uznemiravanja građana i krađa te slaba učinkovitost policije
u zaštiti osobne sigurnosti i imovine na tom području. Pučki
pravobranitelj također izražava zabrinutost zbog nazočnog
nerazumijevanja i nedostatka dobre volje da se hrvatskim građanima
srpske nacionalnosti omogući povrat i korištenje njihove imovine,
posebno u slučajevima kad su se ti građani na temelju obavijesti koje
su dobili u Vukovaru, u Uredu prijelazne uprave RH, da će im se
povratkom u Knin vratiti njihova imovina, odlučili na povratak u Knin
u kojem su službene osobe u pojedinim slučajevima čak odbile i
razgovarati s njima.
Što se tiče stanja u Donjem Lapcu, Klarić je utvrdio da su usmene i
pisane prijave Milana Đukića o stanju na tom području, u odnosu na
činjenice koje je pučki pravobranitelj mogao provjeriti i ispitati
njihovu vjerodostojnost, "u osnovi istinite i točne".
Pučki je pravobranitelj utvrdio da je na tom području sigurnosno
stanje nezadovoljavajuće, gospodarsko stanje vrlo teško, a zdravstvena
sigurnost pučanstva nedostatna. Starosjedioci hrvatski građani srpske
nacionalnosti, njih 117, koji su se s dopuštenjem vlasti vratili u
svoje mjesto, ne mogu koristiti svoje kuće i posjede čak i kad su
neuseljeni, jer su oni dodijeljeni na korištenje drugim osobama,
odnosno, što je još gore, kad se čuje o nečijem povratku dodijeljuju
se nepotpunim, tj. bjanko rješenjima i osobama koje još ne borave na
tom području, piše Klarić u Posebnom izvješću.
Klarić izražava posebnu zabrinutost zbog nezadovoljavajućeg
sigurnosnog stanja, iako je stekao dojam da nazočne policijske snage
svoj posao obavljaju na više nego zadovoljavajući način, ali da zbog
svoje malobrojnosti i neodgovarajućih radnih uvjeta ne mogu u
cijelosti udovoljiti svojim zadaćama.
Iz pisanih pritužbi koje je dobio Klarić, vidljivo je da takvih
pojava ima i u drugim područjima (Dvor, Korenica, Plaški, Vrginmost),
a opravdano se može očekivati da će situacija postati još složenija
nakon reintegracije Podunavlja, jer se dio odbjeglog srpskog
stanovništva nalazi u Podunavlju.
Klarić stoga Vladi preporučuje da zaduži Ministarstvo uprave da
prema mjestima ranijeg prebivališta sačini popis osoba koje su
pobjegle s tog područja a sada su u Podunavlju ili izvan Hrvatske, a
koje su zatražile hrvatske dokumente i povratak u Hrvatsku, te da se
ti popisi dostave mjesnim vlastima u mjestima njihovog ranijeg
prebivališta.
Klarić predlaže i da se Ministarstvo razvitka i obnove zaduži da
donese naputak kojim će zabraniti davanje na korištenje imovine osoba
koje se žele vratiti te narediti da se osobama kojima je privremeno data
na korištenje imovina hrvatskih državljana koji su se već vratili,
nađe drugi privremeni smještaj, odnosno da im se na korištenje preda
imovina osoba za koje se pretpostavlja da se neće vratiti.
Pučki pravobranitelj "upozorava Vladu da će nastupiti ozbiljne
poteškoće u realizaciji povratka hrvatskih prognanika u svoje domove u
Podunavlju, jer su u njihovim kućama hrvatski državljani koji su
pobjegli za vrijeme 'Bljeska' i 'Oluje', a dodjelom kuća u njihovom
vlasništvu trećim osobama onemogućava se njihov povratak svojim
kućama".
(Hina) rd ds
221527 MET apr 97