ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Nakon više od stotinu godina od kako je nestao s naših prostora, od 20. travnja 1996. dabar je ponovo u Hrvatskoj. Spominjanje dabra posljednjih pedesetak godina budilo je asocijacije na Sjevernu Ameriku i
filmove o traperima, tek je malobrojni krug prirodoslovaca znao da je dabar obitavao i u našim krajevima.
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Nakon više od stotinu godina od kako je
nestao s naših prostora, od 20. travnja 1996. dabar je ponovo u
Hrvatskoj. Spominjanje dabra posljednjih pedesetak godina budilo je
asocijacije na Sjevernu Ameriku i filmove o traperima, tek je
malobrojni krug prirodoslovaca znao da je dabar obitavao i u našim
krajevima. #L#
Dabar (Castor fier) je u prošlosti bio sastavnim dijelom faune na
prostoru naše domovine. Sve do kraja 19. stoljeća spominje se kao
"autoktoni stanovnik vodenih staništa". Poznati hrvatski zoolog Josip
Ettinger spominje 1857. dabra kao sastavni dio hrvatske faune. U našem
stoljeću dabar se više ne spominje kao živuća vrsta, a sve se rjeđe
navodi i u popisu "naših" životinjskih vrsta. Profesor Milan Hirtz
1938. godine, među ostalim, piše: "... a što je nejžalosnije, nije se
sačuvala nijedna slika i nijedan plastični preparat od njega, pa tako
ni ne znamo, kako je taj naš dabar izgledao."
Od 1992. počinje ekolog Marijan Grubišić govoriti i pisati o dabru, a
rođena je i ideja o njegovom ponovnom naseljavanju u Hrvatskoj. U
dogovoru s njemačkim stručnjacima 15. travnja 1996. započeo je lov na
žive dabrove na području Donau Moos (Dunavska močvara) u blizini
Ingolstadta. Prvi par dabrova - mužjak i ženka, prevezeni su iz
Njemačke u Hrvatsku, da bi 20. travnja 1996. u 16,08 sati na području
lokaliteta Žutica bili pušteni u za njih prethodno pripremljenu
nastambu. Njemački stručnjak Garhard Schwab, koji je projekt ponovnog
naseljavanja dabra na područje Hrvatske vodio s njemačke strane,
zadovoljno je izjavio: "Ovo kuda su došli pravi je raj u odnosu na ono
gdje su bili".
(Hina) ld
221132 MET apr 97