RIJEKA, 31. ožujka (Željko Raukar - Hina) - Primorsko-goranska županija je područje koje kao rijetko koje u Republici Hrvatskoj ima bogatu i raznovrsnu demografsku prošlost. U višetoljetnoj neprekinutosti naseljenosti na tome području
izmjenjivali su se narodi i suvereniteti, koji su nastavali zatečena i osnivali nova naselja, a upravo su danas glavna naselja s najdužom demografskom povijesti.
RIJEKA, 31. ožujka (Željko Raukar - Hina) - Primorsko-goranska županija je
područje koje kao rijetko koje u Republici Hrvatskoj ima bogatu i raznovrsnu
demografsku prošlost. U višetoljetnoj neprekinutosti naseljenosti na tome
području izmjenjivali su se narodi i suvereniteti, koji su nastavali zatečena
i osnivali nova naselja, a upravo su danas glavna naselja s najdužom
demografskom povijesti. #L#
Po popisu stanovništva 1991. u 582 naselja na riječkomu području živjelo je
323.487 stanovnika ili oko sedam posto ukupna broja stanovnika Republike
Hrvatske.
U Rijeci je ovih dana predstavljena studija "Demografski razvoj Primorsko-
goranske županije", koju je za potrebe županijskoga Zavoda za razvoj,
prostorno planiranje i zaštitu čovjekova okoliša, izradio dr. Ivan Lajić sa
zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti.
Autor je, predstavljajući Studiju, posebice upozorio na visoko naglašenu
pojavu depopulacije riječkoga područja, ustvrdivši da je na tomu području
sedamsto do osamsto više umrlih od rođenih na godinu. Također je izvijestio
da u trećini ukupna broja naselja već desetak godina nije rođeno nijedno
dijete - pa predviđa da će do 2015. izumrijeti gotovo dvije stotine sadašnjih
naselja.
Posebice je nezavidno stanje u Gorskom kotaru zbog vrlo visoke stope
smrtnosti, a već duže godina ne prestaje iseljavanje pučanstva.
Razvoj naselja na riječkomu području, po riječima dr. Lajića, povezan je
s nadmorskom visinom, stupnjem centraliteta i poglavito prometnim položajem
i ulogom suvremenih prometnica, a sukladno toj činjenici ukidanjem pojedinih
tradicionalnih pomorskih veza zamrla je demografska uloga pojedinih mjesta u
priobalju i na otocima. Nasuprot tome kao temeljni obnoviteljski čimbenik
takvih, ali i drugih naselja, svakako su turizam i sve njegove popratne
djelatnosti.
Trenutačno stanje i demografski procesi, zaključio je dr. Lajić, upućuju
da će u idućim desetljećima Županija primorsko-goranska najvjerovatnije
proživljavati blagu opću depopulaciju, te bi, osim osnovnih ciljeva
populacijske politike kao što su poticanje rađanja i uravnotežen demografski
razvoj, trebalo težiti i pojačanim naporima za demografsko spašavanje
raseljenih prostora, navlastito Gorskoga kotara i otoka, i također optimalnom
demografskom razvoju glavnih središta.
(Hina) rž dd
310913 MET mar 97